Dva nova romana poznatog filmskog reditelja i scenariste Srđana Dragojevića – „Paša“ i „Crveni“ predstavljena su u subotu 7. novembra u foajeu dvorane Park, u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi. U razgovoru sa urednicom izdavačke kuće Laguna Dubravkom Dragović Šehović, autor je govorio o književnom stvaralaštvu, inspiraciji, istoriji, ali i o neobičnim svjetovima koje je kreirao u svojim romanima. Dok „Paša“ čitaoce vodi u Crnu Goru 19. vijeka, „Crveni“ donose satiričnu viziju alternativne istorije, paralelnih univerzuma i različitih životnih puteva.
Roman „Paša“, koji je autor odredio kao balkanski vestern, nastao je iz ideje za filmski scenario inspirisan knjigom „Zelena čoja Montenegra“. Nakon što je filmski projekat, uprkos interesovanju francuskih producenata, ostao nerealizovan, Dragojević je odlučio da priču pretoči u roman. Radnja je smještena u Crnu Goru 19. vijeka, a kroz susrete istorijskih i fiktivnih ličnosti, ljubavne zaplete, avanture i ironiju, autor gradi živopisnu sliku tadašnjeg društva.
„To je veliki, da kažem, epski film, vestern i onda odlučim: jedino moguće je da napišem roman. ’Paša’ je zapravo tako mačo vestern roman na prvi pogled, a u stvari je vrlo feministički roman. Crnogorska žena koja spašava porodicu, u suštini u ovom romanu, dovoljno je jaka i snažna da u jednom trenutku potpunog ludila uspije da pokaže da ne dozvoljava nešto i da lupi šakom o sto.“
Urednica Dubravka Dragović Šehović istakla je da je „Paša“ roman izrazito filmske atmosfere, sa upečatljivim likovima i pričom koja na jednom mjestu okuplja različite kulture i svjetove. Posebno je ukazala na način na koji Dragojević gradi karaktere i poigrava se istorijskim činjenicama, ne odričući se književne slobode.
„Priča je jako filmična, interesantna i koloritna. Ima toliko koloritnih likova koji su došli iz različitih zemalja, a posebno mi se dopada način na koji su karakterisani. To je jedna vrlo zanimljiva priča, a ono što je važno jeste da postoje i te jake žene koje su uspijevale da sačuvaju porodicu u najtežim trenucima.“
Iako se radnja odvija na više prostora – od Cetinja i Kotora do Pariza i Anadolije – u središtu je priča o prijateljstvu dvojice istorijskih ličnosti koje, prema istorijskim okolnostima, teško da su mogle biti bliske. Knjaz Nikola i Osman-paša u Dragojevićevoj interpretaciji dobijaju drugačije dimenzije, a istorijske činjenice autor koristi kao polazište za književnu fikciju. Inspiraciju za roman pronašao je i u porodičnim pričama, zbog čega je knjigu posvetio baki.
„To je roman o prijateljstvu dva čovjeka koji istorijski ne bi mogli da budu prijatelji, ali ipak su to bili. I oni su istorijski likovi. Naravno, ja sam istoriji pristupao vrlo ležerno, no niko se ne ljuti, znaju i ljudi da je to fikcija. Moja baka jeste inspiracija sa pričama iz Crne Gore. Mi smo inače iz Gornjih Martinića i ta naša kuća i dalje postoji. To je bila turska karaula koju je moj čukundjed dobio za zasluge nakon bitke u Martinićima. Ona je sad propala i mi se dogovaramo da bar krov koji se srušio podignemo, ali vidjećemo.“

U romanu „Paša“ knjaz Nikola prikazan je kao idealizovani vladar, što je, kako kaže Dragojević, njegov autorski izbor. Ne zanemarujući istorijski značaj crnogorskog vladara, odlučio je da istakne njegove vrline, dajući mu u književnoj priči ulogu kakvu možda nije imao u stvarnom životu.
„Knjaz Nikola je, uz sve svoje mane koje znamo, opet bio i izuzetno značajan, izuzetno promućuran, pametan vladar koji je učinio za Crnu Goru mnogo više nego mnogi drugi prije i poslije njega. I onda je zaslužio da ima i takvu ulogu i da ga ja u romanu ’častim’ i da isiječem neke stvari koje mu ne idu u prilog. Tako da mislim da je on kompleksan i zanimljiv lik i meni je drago što čitalačka publika u Crnoj Gori to shvata, to doživljava kao fikciju i nekako im je i u redu da se ja ne bavim pravim likom knjaza i kralja Nikole, nego da imam svoje viđenje značajnog istorijskog junaka.“
Za razliku od istorijskog ambijenta „Paše“, roman „Crveni“ otvara vrata alternativnim stvarnostima. Kroz naučnu fantastiku, multiverzume i vremenske portale, Dragojević istražuje pitanje šta bi bilo da su pojedine istorijske odluke i životni izbori imali drugačiji ishod. Jedna od polaznih tačaka romana jeste svijet u kojem Berlinski zid nikada nije pao, a Jugoslavija je nastavila da postoji, ali u bitno drugačijim političkim i društvenim okolnostima.
„U ’Crvenima’ postoji naše društvo gdje uopšte nema religije, gdje je religija zabranjena, nema hramova. Postoje razni univerzumi, a na individualnom nivou i naši životi svakog od nas postoje paralelno, u odnosu na to kakve smo odluke donosili u nekim trenucima života. Većina ljudi se zapravo pita šta bi bilo da sam sreo tu i tu, da li bi mi život bio bolji ili gori.
U ovom romanu autor se poigrava i poznatim ličnostima, društvenim pojavama i istorijskim narativima, stvarajući svijet u kojem su se uloge, sudbine i društveni statusi pojedinaca promijenili. Satira i ironija, uz obilje duhovitih detalja, daju posebnu dinamiku priči. Dragojević kaže da je, od svih romana koje je do sada napisao, upravo u „Crvenima“ najviše uživao.
„Od sva tri romana koja sam do sada napisao, najviše sam se zabavljao pišući ’Crvene’. Meni je mnogo važnije da čitaocu bude zabavno, da meni, kad pišem, bude zabavno i onda nekako ima dosta šanse da i onome ko čita bude zabavno. Nikad se nisam trudio da budem pametan, mislim da to nije bogzna kako bitna stvar“, poručio je Dragojević.

Govoreći o svom književnom radu, Dragojević je kazao da mu je pisanje romana, nakon godina u kojima je zbog profesionalnih i društvenih okolnosti bio udaljen od filmskog stvaralaštva, predstavljalo važan kreativni i lični oslonac. Iako je u književnost ušao kasnije nego u film, danas paralelno radi na novim knjigama i filmskim projektima.
Promocija u Herceg Novom bila je ujedno i prvo predstavljanje romana „Crveni“, koje je, kako je autor istakao, prvobitno bilo planirano u Beogradu, ali je odgođeno zbog aktuelnih društvenih i političkih okolnosti.
Susret sa čitaocima u Herceg Novom tako je objedinio dva različita književna svijeta Srđana Dragojevića – istorijski obojen, avanturistički „Paša“ i satirični, naučnofantastični „Crveni“, potvrđujući autorovu spremnost da istražuje različite žanrove i pripovjedačke forme.
Dragojević, međutim, ne planira da se zaustavi na romanima za odrasle. Već u decembru najavljuje novu knjigu za djecu, „Vuk koji nosi lampu“, namijenjenu uzrastu od devet do trinaest godina.
Od filmskih scenarija, preko istorijske fikcije i naučne fantastike, do književnosti za najmlađe, Srđan Dragojević nastavlja da istražuje različite forme pripovijedanja. I dok priznaje da ima više scenarija nego vremena da ih realizuje, čini se da mu novih priča i književnih ideja ne nedostaje.
Izvor: rthn.me
Foto: rthn.me























