Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Druga strana dolče vite – „Poslednje leto u gradu“ Đanfranka Kaligariča

image-44

Poslednje leto u gradu“, roman prvenac nagrađivanog italijanskog pisca i scenariste Đanfranka Kaligariča, objavljen 1973, danas ponovo privlači pažnju jer njegov senzibilitet podseća na klasike poput „Velikog Getsbija“ i „Lovca u žitu“, a glavni junak kao da je izašao sa stranica romana Ernesta Hemingveja i Trumana Kapotea.

Atmosfera sedamdesetih godina prošlog veka u Večnom gradu ima posebnu draž za sve pridošlice. Leo Gazara stiže iz Milana u Rim bez naročitih ambicija, ali sa velikim apetitom za lagodnim životom. Upoznaje bogataše, umetnike, galeriste, niže poslove u novinskim redakcijama, mnogo izlazi i ne haje za vreme koje protiče. Čak i kada mu lepa Arijana padne u zagrljaj, deluje da Leo ne mari ni za ljubav. A kad mu ona izmakne, i kada se poslovni planovi rasprše a prve umetničke ambicije surovo slome, obuzima ga nesavladivi splin.

Đanfranko Kaligarič je rođen 1947. u Asmari u Eritreji, u kosmpolitskoj porodici. Odrastao je u Milanu, a najveći deo života proveo je u Rimu, gde je radio kao novinar i scenarista. Za televiziju Rai napisao je brojne filmske scenarije koji su postigli veliki uspeh i gledanost. Devedesetih godina se okreće pozorištu i piše drame, a 1994. godine osniva „Teatar 20. vek“, koji je bio jedno od najpopularnijih pozorišta italijanske prestonice sve dok nije prestao sa radom 2002. godine.

„Poslednje leto u gradu“ možete naći od četvrtka 13. jula u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Đanfranko Kaligarič

Đanfranko Kaligarič

Đanfranko Kaligarič je rođen 1947. u Asmari u Eritreji, u kosmpolitskoj porodici. Odrastao je u Milanu, a najveći deo života proveo je u Rimu, gde je radio kao novinar i scenarista. Za televiziju Rai napisao je brojne filmske scenarije koji su postigli veliki uspeh i gledanost. Devedesetih godina se okreće pozorištu i piše drame, a 1994.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.