Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dnevnik izolacije – Bombardovanje i lažne vesti

Na dan nemačkog bombardovanja Beograda 1941. nije zgoreg prisetiti se koliko puta je ovaj grad za poslednjih dva veka bombardovan.

U junu 1862. najpre su turski nizami ubili jednog šegrta na Čukur česmi, pa su otpočeli oružani sukobi koji su se nastavili narednih dana. Prestonicom vazalske kneževine potekle su reke lažnih vesti sa svih strana: da se beogradski paša obavezao kako će iseliti turske garnizone iz varoši, da naoružani Srbi za to vreme neće izlaziti iz kuća i da su strani konzuli uspešno posredovali u sklapanju primirja. A dogodilo se sve suprotno: Srbi su srušili Stambol kapiju, poharali džamije i zaređali među turske avlije, konzuli su se podelili u dve grupe i podržavali svaka svoju zaraćenu stranu, dok su Turci sa kalemegdanske tvrđave osuli đulad po Beograđanima koji su izašli da isprate svoje poginule.

Zatim, austrougarska artiljerija granatirala je prestonicu sa prilaza Beogradu u dva navrata 1914. godine, u julu i avgustu, premda je većina stanovništva, na čelu sa kraljem i vladom, poučena ranijim iskustvom bila već napustila grad.

Uprkos upozorenjima mudrih političara, vojskovođa i diplomata, među kojima je bio i Ivo Andrić, posle demonstracija 27. marta 1941. usledio je državni udar zbog sklapanja Trojnog pakta, što je Čerčil cinično nazvao „spasavanjem srpske duše“, pa su bombarderi Trećeg rajha zasuli bombama prestonicu i pretvorili u prah i pepeo srpska tela i njihovo kulturno blago.

Saveznici su onda bombardovali Beograd od Uskrsa 1944. do septembra iste godine 11 puta, kada su razoreni logor Staro Sajmište, palata Albanija, Terazije, fakulteti, bolnice, crkve i mnoge stambene zgrade. Beogradom su kružile utešne glasine da saveznici stižu da oslobode zemlju od okupatora. Na sledeće bombardovanje morali smo da sačekamo više od pola veka, do marta 1999, kad nas je NATO alijansa bombardovala tri meseca. Kampanja je, kao i posle Kosovskog boja, završena našom trijumfalnom objavom da smo pobedili.  

Srećom, ili nesrećom, današnje bombardovanje nije usmereno samo na Beograd i nije tako vidljivo kao nekad; ne sručuju se na nas s neba đulad, granate i tepisi bombi, nego nas infinitezimalno sićušni neprijatelj napada otorinolaringološki, pa onda iznutra razara pluća. Kad je reč o ovom bombardovanju, međutim, ono što je u Srbiji novo u odnosu na ranije vremena svakako je širenje, bolje reći curenje istinitih vesti. Lažne su nam se ionako popele na vrh glave.

I dok se na istinu ne naviknemo, možda je najbolje kombinovati, da svako iz takvih primera, upriličenih radi lakšeg podnošenja izolacije, može da izvuče šta mu se svidi:    

Kako javlja Sputnjik, u Srbiju je sletelo 11 aviona pomoći iz Rusije, sa maskama, rukavicama, medicinskom opremom i sto hiljada privezaka za ključeve sa likom Staljina.

Za portal Srpski telegraf potvrđeno je da su tri savetnika ministra prosvete zaražena koronavirusom. Ministar je tim povodom izjavio da jedan ima teže simptome: „Imao je simptome ranije, ali nije išao da se testira, morao sam da ga nateram. Sada je na nekom aparatu.“ Na molbu da pojasni, ministar je rekao da misli kako je zaraženi savetnik stavljen na radio-aparat.

Jedna mlada novinarka Studija B javila je u direktnom obraćanju gledaocima, vidno preplašena, da su 4. aprila u ranim jutarnjim satima velike grupe maskiranih građana u celoj Srbiji nasrnule na samoposluge.

Televizija Pink izveštava da je jedan srpski ministar velikodušno ustupio državi svoj stan kao karantin u vreme trajanja pandemije. U stan je odmah na dva meseca samoizolacije smeštena ministrova tetka koja je doputovala iz Kanade.

U Krizni štab za borbu protiv korone, kako javlja Informer, dotrčao je iz Severne Kosovske Mitrovice direktor Vladine kancelarije za KiM i jedva dolazeći do daha obavestio lekare da je na svom mobilnom telefonu otkrio efikasno sredstvo za uklanjanje korone među zaraženim građanima, pod opcijom „pronađi i neutralizuj viruse“.

U novobeogradskim soliterima, javlja televizija Happy, počelo je tokom trajanja trodnevnog policijskog časa neobično prvenstvo: građani su iz kućne izolacije sa svih spratova gađali kontejnere kesama za đubre. Rezultate ovog takmičenja objaviće po isteku policijskog časa gradska služba za dezinfekciju.

Informativna služba Republičkog MUP-a, kako javlja RTS, obavestila je građane da je tokom vikenda u celoj Srbiji sprovedena opsežna akcija u kojoj su podnesene krivične prijave protiv blizu milion građana koji su pljuvali sa prozora na ulicu.

Ministar vojske izjavio je za Kurir da će u Srbiju uskoro doputovati nekoliko hiljada kineskih zidara koji će u Srbiji izgraditi više poljskih bolnica i zatvora.

U nedelju 5. aprila Srpska pravoslavna crkva preko svog kanala Hram pripremila je za sve vernike animiranu liturgiju koju je služio lično Sveti Sava.

Itd., itd.

6. aprila 2020. Dejan Mihailović

Dnevnik izolacije:

Podelite na društvenim mrežama:

Novembarska vikend akcija donosi do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove

Novembarska vikend akcija donosi do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove

Ovog novembra nastavljamo sa akcijom koja je bila aktuelna na leto i donosila do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove. I ovog puta vas pozivamo da se upustite u još jedan čitalački vikend, koji će doneti popuste od 6. do 8. novembra 2026.

Pročitaj više
Književni leksikon: Dragan Velikić

Književni leksikon: Dragan Velikić

Dragan Velikić, jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca, otkriva koja su dela oblikovala njegov čitalački senzbilitet, književni glas i pogled na svet.

Pročitaj više
Zašto je važan roman „Semper idem“: Suština koja ne prolazi

Zašto je važan roman „Semper idem“: Suština koja ne prolazi

U vremenu u kom se čini da je forma već uveliko nadvladala suštinu, privilegija je zaviriti u jedan veličanstven um koji je svjedočio nimalo jednostavnom i prelomnom periodu, a koji ga je oblikovao i naposljetku zauvijek obilježio i učinio neprocjenjivim poznavaocem čovjeka i njegove sudbine. Od naizgled jednostavnog života, prepunog tako ljudskih peripetija, odnosa, emocija, misli i svakodnevnih aktivnosti koje se odvijaju uprkos olujnim oblacima istorije koji se polako prikradaju, pisac gradi pozornicu sa koje spontano i nepretenciozno otkriva ono što se može nazvati esencijom života i njegove mudrosti.

Pročitaj više
Prikaz knjige „Vatreni rivali“: S ljutim suparnikom u krevetu

Prikaz knjige „Vatreni rivali“: S ljutim suparnikom u krevetu

Pošto nas je prvoj knjizi „Van pravila“ dobrano raznežila toplom (a, bome, i vatrenom) romansom između hokejaškog superstara Skota Hantera i momka koji mu je za sreću pravio sokiće od borovnice, kanadska spisateljica Rejčel Rid nastavlja serijal „Vatrenim rivalima“ koji su pretočeni i u svetski televizijski hit.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.