Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Delfi Kutak je pročitao: „Slikar duša“

Delfi Kutak je pročitao: „Slikar duša“ - slika 1
Pre mesec dana sam počela da čitam ovu knjigu. Prekidala sam čitanje zbog putujuće knjige („Sofijin izbor“), posle koje mi je, moram priznati, bilo teško da joj se vratim. Postoje detalji u Falkonesovom pisanju koji se meni ne dopadaju. Ali dogodilo se tako da sam knjigu završila baš uoči 8. marta, pa su me razmišljanja o prazniku i njegovom smislu navela da i knjigu posmatram iz drugačijeg ugla, da zanemarim sve ono što mi tokom čitanja nije prijalo i da priznam da se Falkones pozabavio temama koje su zaista bitne, o kojima mora da se piše, da se čita, a to ovu knjigu čini značajnom.

Slikar duša“ je najnoviji roman Idelfonsa Falkonesa, kojim nas pisac vodi u prvu deceniju 20. veka u Barseloni. Već na samom početku knjige nailazimo na metež, gužvu, graju, uzvikivanje parola, jer su u toj 1901. godini štrajkovi radnika na ulicama Barselone bili česti. Ali su isto tako često brzo gušeni, a pomaci u ostvarivanju zahteva sitni, gotovo zanemarljivi. To će pratiti radničku klasu ovog grada čitavu deceniju i kulminiraće u julu 1909. godine, u takozvanoj „Tragičnoj nedelji“, događaju koji je prouzrokovao proteste širom Evrope. „Više posla i bolje nadnice. Skraćenje iscrpljujućeg radnog vremena. Okončanje rada dece. Da se stane na put moći Crkve. Veća bezbednost. Pristojni stanovi. Proterivanje sveštenstva. Zdravstvo. Svetovno obrazovanje. Pristupačna hrana... “, neki su od najvažnijih zahteva, ali je do njihovog ostvarenja bilo teško doći, jer je bilo previše onih čijim je umom gospodario stomak koji zavija od gladi, a poslodavci, plemići, uvek su mogli štrajkače zameniti novom radnom snagom, onom već previše izgladnelom, spremnom da prihvati bilo kakve uslove.

U takvoj Barseloni, na njenim bučnim ulicama, upoznajemo i glavnog junaka, Dalmaua Salu, sina anarhiste koji je izgubio život u borbi za načela u koja je verovao, ali čini se da se Dalmauu posrećilo, da je njegova sudbina drugačija zbog talenta kojim je obdaren, zbog toga što se mnogi dive njegovom slikarskom umeću, pa ga i vlasnik fabrike za proizvodnju keramike ceni, uvodi u društvo buržoazije, uzdiže ga. Ili ga samo koristi? Splet okolnosti pokazaće da li je jednom siromahu mesto među povlašćenima.

Opisujući Dalmauov život Falkones se dotakao mnogih tema. Upoznaje nas sa prilikama u umetnosti u ovom periodu, opisuje nam trenutke kad modernizam krupnim koracima ulazi na istorijsku scenu. Do najsitnijih detalja nam je prikazao Barselonu, njene ulice, najznačajnije građevine, uslove u kojima su stvarane, saznajemo mnogo toga o poznatim arhitektama, o Domeneku, pa Gaudiju dok je radio na Sagrada familiji... Na Dalmauovom primeru uviđamo i kako jednom umetniku stvaralačka snaga može da raste i opada, ali kako i svaki čovek u svom životu može imati uspone i padove, čak i one do samog dna, do poroka, do ludila.

Iako je Falkones Dalmauu naslovom ovog dela dao na neki način ulogu glavnog protagoniste, najznačajniji likovi ovog dela su ipak žene, Dalmauova sestra Monserat, majka Žuzepa, prosjakinja Divna i Ema, žena koju je Dalmauu voleo i koja je volela Dalmaua. Ženski likovi najbolje oslikavaju socijalne prilike u Barseloni, oštru klasnu podelu, kao i ulogu Crkve koja je bila naklonjena buržoaziji, zalagala se za vrednosti konformizma, propagirala pomirenost sa sudbinom, sa nemaštinom, koja je uz pomoć dece i žena pokušavala da ograniči slobodu rasuđivanja među potlačenim stanovništvom. Opisujući život žena, naročito Eme, Falkones nam prikazuje sve one teškoće, stravične muke kroz koje su žene u ovom periodu prolazile. Njihovi dželati bili su prerušeni u buržuja i vojnika, u žandara i sveštenika. Ali i u prodavca pilića, u kuvara... Iz kojih razloga su mogle biti odbačene, korišćene, zanemarivane, omalovažavane? Kroz kakav pakao su prolazile? Najviše gorčine ostavlja činjenica da su gotovo bez izuzetaka žene seksualno uznemiravane bilo kojim poslom da su se bavile.

Upleo je Falkones u svoje delo motiv ljubavi, pa požude, motiv osvete, izdaje. Prikazao je i „podzemlje“ tadašnje Barselone, kao i raskoš i bogatstvo. Okrznuo je i političke teme. Međutim, životne prilike žena su ono što zasigurno ovu priču čini emotivnom i jakom. Jedna od junakinja će reći:

„Ah, ti muškarci! Kao da se ceo svet okreće jedino po taktu orgazama svih tih bitangi, kao da mu oni ulivaju moć stenjanjem i izbacivanjem sperme.“

A nama ostaje nada da se nakon više od sto godina društvo, ne samo u Barseloni, već svuda u svetu promenilo, da su se promenili i muškarci i žene. Ostaje nam i poruka da se za osnovna ljudska (i ženska) prava borimo, da nikad ne posustanemo.

Autor: Andrijana Petković
Preuzeto sa: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ildefonso Falkones

Ildefonso Falkones

Ildefonso Falkones živi u Barseloni sa ženom i četvoro dece. Radi kao advokat. Proslavio se romanom Katedrala na moru i postao svetski bestseler pisac. Katedrala na moru je napisana kao omaž svim ljudima koji su učestvovali u pedeset četiri godine dugoj gradnji jedne od najlepših ikada sagrađenih crkava. Ovaj istorijski roman postigao je izvanredan i neočekivan uspeh i preveden je u četrdeset zemalja. Osvojio je brojne nagrade od kojih su samo neke: Euskadi de Plata 2006. za najbolji roman na španskom jeziku, Que Leer 2007. za najbolju knjigu, najprestižnija italijanska nagrada Giovanni Boccaccio 2007. za najbolji strani roman. Drugi roman Fatimina ruka objavljen je u junu 2009. godine u Španiji i odmah je osvojio špansku publiku. U svom novom romanu, Naslednici zemlje, koji je Laguna objavila u dva toma, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana Katedrala na moru i čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak. Sa više od sedam miliona prodatih primeraka knjiga, Falkones je postao jedan od najpopularnijih španskih pisaca u svetu. U svom poslednjem romanu, Naslednici zemlje, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana Katedrala na moru i svojim čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com