Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Delfi Kutak je pročitao: „Ostrvo“ Šandora Maraija

ostrvo-sandor-marai

Šandor Marai se polako ali sigurno probija na lestvici mojih najomiljenijih pisaca. Razlog za to nije sasvim jednostavan. Nakon prvog susreta sa njegovim delom „Sveće gore do kraja“, moje oduševljenje ne jenjava, već se, naprotiv, produbljuje i raste sve do poslednje stranice. Prva knjiga me je očarala, ta vrhunska književnost opčinila me je u trenutku.

Međutim, čitajući „Ostrvo“ i „Tri lica jedne ljubavi“, nisam osetila isto trenutno oduševljenje. Nisu me osvojile na prvu, nisu me ponele emotivno i snažno kao „Sveće“. Ali upravo se tu dogodilo nešto mnogo važnije. Kada sam sklopila korice „Ostrva“, shvatila sam da knjiga nije ostala iza mene. Naprotiv, ostala je u meni. Provela sam čitav dan razmišljajući o njoj, vraćajući se liku, njegovim postupcima i unutrašnjim dilemama. Kako je to primetio prevodilac ovog dela, „Ostrvo“ nije knjiga toka svesti, već knjiga toka savesti.

Glavni junak, profesor Viktor Henrik Aškenazi, na putovanju od Pariza ka Grčkoj započinje tiho, ali nemilosrdno preispitivanje sebe. Bežeći od žene, ljubavnice, deteta i posla, on zapravo ne beži od drugih, već od sopstvene odgovornosti i unutrašnjih istina. To putovanje nije spoljašnje, već duboko unutrašnje.

Verujem da i sam naslov ima neku skrivenu simboliku, ali moram priznati da se u tome ne snalazim baš najbolje jer sam surovi realista pa mi simbolika promiče – to ću prepustiti pronicljivijima da zaključe.

U tom neprestanom preispitivanju, u toj borbi sa samim sobom, leži prava snaga romana. Marai ne nudi lake odgovore i ova knjiga nije „laka“ literatura, nemojte se zavaravati njenim obimom i čitati je ako joj se ne možete zaista posvetiti.

Psihološko-filozofski pogled, precizna analiza unutrašnjih lomova i tiha, ali uporna savest koja progoni junaka, čine ovu knjigu velikom.

I to je, ujedno, suština Maraijevog stvaralaštva. Njegova književnost vas neće zavesti, već ostati. Ona ne traži oduševljenje, već razmišljanje. Upravo zato, i kada nas ne osvoji odmah, ona nas dugo ne napušta. Upravo zato me Marai iznova i iznova oduševljava.

Autor: Marija Trajković

Izvor: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.