Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Delfi Kutak je pročitao: „Majka ubice“

Ovo nije klasičan triler na kakve smo navikli. Nema akcije, nema neke velike radnje, nema čak ni mnogo likova. Ne učestvujemo u rešavanju nikakvog zločina, iako nam sam naslov govori da zločina ima. Ali kako, šta, zašto... ništa od toga nije važno. Važna je samo činjenica da se zločin desio.

Henrijeta živi učmalim, tmurnim životom u malenom stanu sa svojim sinom. Od samog početka prisutna je zlokobna atmosfera, predosećaj nečeg lošeg, a košmari njenog sina samo još više tome doprinose. To su njeni košmari koju su se uselili u njega kada su zajedno spavali, dok je bio maleni dečak. Bar je to ono što ona misli. Sin joj redovno priča svoje košmare i u jednoj takvoj prilici ona pokazuje strah. Da li je to bio okidač? Dozvola da se pređe granica i iskuša smrt? Sa dolaskom policije u njen stan, ostvaruje se najgora noćna mora svakog roditelja. Postaje majka ubice. I zašto sada policajcima govori da ona nema sina, da je to njen dečak? Da li je to neki njen način da se ogradi?

Henrijeta razmišlja o sebi, o tome šta jeste i šta nije radila. Da li je nešto mogla da uradi drugačije? Za nešto je sigurno kriva. Odgajila je ubicu. Da li bi i neki drugi muškarac živeći sa njom postao ubica? Svi se mi bojimo za svoju decu, da im se nešto ne dogodi. A ovde se ostvaruje roditeljska najgora noćna mora.

Kakav je osećaj biti majka ubice? Čak ni pravo na tugu nema. Tu su stid i ogromna krivica. Jer iako ona nije ništa uradila, majka je, a majka je uvek kriva.

Koliko zaista poznajemo svoju decu? Koliko poznajemo sebe? Šta se događa sa majčinom ljubavlju u ovakvim uslovima? I ima li majka ubice pravo na mrvicu sreće? Teškim pitanjima bavi se ova knjiga. I ono što je najstrašnije, ovo je nešto što se svakome može dogoditi. Ovaj horor scenario može se desiti i nama.

Da, mogu da razumem zašto sam nailazila na loše komentare. Ali ovo nikako nije loša knjiga. Može se reći čak i da je odlična. Jezik kojim je pisana je divan. Evo samo malenog dela. „Žmurila sam na hladnom snegu koji je padao. Pahulja za pahuljom topila mi se na obrazima. Plač van mene.“

Neprijatna, a istovremeno fascinantna knjiga zbog koje se nadam da će mi još neka od Ide Linde doći do ruke.

Autor: Anita Savić

Izvor: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Ida Linde

Ida Linde (1980, Umeo, Švedska) debitovala je 2006. godine Testamentom mašinistkinje . Od tada je objavila nekoliko knjiga poezije i proze, koje su prevedene na više jezika. Njen roman Na sever odlaziš da umreš (2014) nagrađen je prestižnom Nagradom Književnog društva Norland, kao i Aftonbladetovom nagradom za književnost.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.