Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dejan Stojiljković: Nacistički Berlin je bio „Prokleta avlija“!

Izdavačka kuća "Laguna" ovih dana je obznanila da su pisci Vladimir Kecmanović i Dejan Stojiljković predali rukopis romana o Ivi Andriću "Kainov ožiljak", koji bi u knjižarama mogao da se nađe najdalje do Sajma knjiga. "Laguna" opisuje "Kainov ožiljak" kao roman koji će izazvati kontroverzne reakcije, a govori o dve godine piščevog diplomatskog službovanja u Berlinu. O tome šta čitaoci od ovog dela mogu da očekuju za naše novine govori jedan od autora - pisac Dejan Stojiljković.

Čija je ideja da se "Kainov ožiljak" piše u četiri ruke?

- Još dok sam istraživao građu za moj roman "Konstantinovo raskršće", čitao sam o Andrićevoj diplomatskoj službi u nacističkoj Nemačkoj. U "Konstantinovom raskršću" se na jednom mestu pominje kako je glavni junak Nemanja Lukić upoznao Andrića, kasnije sam to pretočio u priču "Mrtve stvari", a onda odlučio da napišem roman o celom tom periodu. Pošto sam procenio da to ne mogu da uradim sam, ponudio sam Vladi da napišemo zajedno i on je pristao. Pisanje u četiri ruke nije preterano komplikovano. Napravili smo skicu romana, dogovorili se ko će koji deo da piše i to je bilo to.

Važite za pripovedača zanimljivih istorijskih romana, a Vladimir Kecmanović za pisca koji britko sagledava stvari. Kako ste se složili?

- Vrlo lako. Napravili smo kompromis, tako da knjiga nije pisana ni njegovim prepoznatljivim "enter" stilom, ni mojim filmičnim, stripovskim, već je nešto sasvim drugačije. Čisto sumnjam da će čitaoci, pa i kritičari, moći da prepoznaju šta je pisao on, a šta ja. I to je jedan od najvećih kvaliteta ovog romana.

"Laguna" poručuje da "kroz roman defiluje galerija upečatljivih likova, kako istorijskih tako i fiktivnih"...

- Za početak, tu su akteri istorijske drame koja je dovela do bombardovanja Beograda. Adolf Hitler, Gering, knez Pavle, Dragiša Cvetković, naš vojni ataše u Berlinu i vrhunski špijun Vladimir Vauhnik. Tu je i Andrićeva buduća supruga Milica Babić Jovanović, dirigent Herbert fon Karajan. Što se fiktivnih likova tiče, tu je berlinski Karađoz, koga Andrić upoznaje i na osnovu koga pravi svoj lik u "Prokletoj avliji".

Šta se krije iza teze iz romana o "tome kako je nastala Andrićeva 'Prokleta avlija'"?

- To je Vladina ideja da je "Prokleta avlija" metafora za nacistički Berlin, koji je u to vreme od 1939. do 1941. bio pravi pakao. A delikatan i osetljiv čovek kakav je Andrić to je veoma bolno podnosio. Radnja je u neku ruku trilerska, Andrić na zgarištu knjiga ispred berlinske opere nalazi knjigu pesama za koju se ispostavi da ju je napisao austrijski Bosanac, nestao u Noći dugih noževa. On se zainteresuje za sudbinu tog čoveka i odjednom sebe uvlači u veoma opasnu intrigu. Istovremeno, celu tu priču prate istorijski događaji...

Šta se još sprema u vašoj kreativnoj kuhinji?

- Trenutno za Dragana Bjelogrlića radim scenario za pilot-epizodu serije "Nemanjići". Do Sajma knjiga će izaći i moja knjiga istorijskih eseja "Najveće bitke srpske istorije" u kojoj sam obradio velike bojeve, od Velbužda i Dušana Silnog do Košara 1999. Za sledeću godinu planiram jednu zbirku priča i nastavak romana "Duge noći i crne zastave", koji će se zvati "Olujni bedem". 

Autor: Olivera Stojimirović

Izvor: Press online Republika Srpska

Autor: Dejan Stojiljković

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Ivan Stojković

Ivan Stojković

Ivan Stojković je rođen 1988. godine u Prokuplju. Studirao je grafički dizajn na Fakultetu primenjenih umetnosti u Nišu i animaciju na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

Slika Ivica Sretenović

Ivica Sretenović

Ivica Sretenović, rođen je 8. 8. 1975. godine u Trsteniku. Većinu autorskih stripova koje je radio samostalno i u saradnji sa Aleksom Jakovljevićem objavljivao je u makedonskom časopisu Kreator kao i u srpskim časopisima Eon , Kiša i Aždaha .

Slika Tiberiu Beka

Tiberiu Beka

Tiberiu Beka, rođen je 07. decembra 1977. godine u Pančevu. Završio je školu za dizajn u Beogradu, a zatim u istom gradu upisao Fakultet primenjenih umetnosti – Odsek za grafiku i ilustraciju u klasi profesora Rastka Ćirića. Diplomirao je 2001. godine sa strip albumom „Privilegija bogova“ kao diplomskim radom.

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.