Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Čovek koji je „ubio“ Teslu

Posle romana „Čovek koji je ubio Teslu“ Gorana Skrobonje verovatno ćete istorijske udžbenike čitati na drugačiji način, razmišljajući o tome „šta bi bilo, da je bilo“. Upravo to pitanje postavio je Skrobonja, kada je svoju misterioznu priču smestio u Beograd s početka prošlog veka, pomerio Prvi svetski rat i prepleo sudbine Nikole Tesle, Mate Hari, Bufalo Bila, Jovana Skerlića...

ULOGE - Odakle ideja da u jednoj knjizi okupite sve te likove?

- To su ličnosti koje su u toj epohi imale značajne uloge. Poznato je da je Bufalo Bil sa svojim cirkusom posećivao naše prostore. Mata Hari je možda i opšte mesto, ali, kako je u mom romanu tok istorije išao malo drugačije, slavna špijunka i zavodnica nije završila kako je završila, već se našla u Beogradu u vreme u kome se kuva i priprema Prvi svetski rat, nekih osam godina kasnije nego što je zaista započeo. Ključna razlika u odnosu na istoriju koju poznajemo jeste to što Nikola Tesla živi i radi u Beogradu i pomaže mladoj srpskoj državi da stane na noge. Sve ove ličnosti, koje su ljudi navikli da vide u određenim ulogama, smeštene su u potpuno drugačiji kontekst. Mislim da će to posebno biti zanimljivo za čitaoce.

Koliko ste se oslanjali na zvaničnu istoriju?

- U najvećoj mogućoj meri. Ali, pokušao sam da zamislim kako bi logično izgledale uloge tih likova da se u to vreme desilo ono što sam zamislio.

Ipak, glavni lik nije istorijska ličnost...

- Nikodije Marić je moj stari junak. Nije istorijska ličnost, mada bismo mogli da u njemu prepoznamo više naših savremenika. Uspevao je da se nađe u najrazličitijim univerzumima kao mračno prisustvo, figura iz senke koja značajno utiče na tok priče. Mnogi su me pitali kada ću da napišem roman u kojem će saznati više o njemu. Dakle, ovo je roman o Nikodiju Mariću, a da li je on čovek koji je ubio Teslu... Da biste došli do odgovora na to pitanje, morate knjigu pročitati do kraja.

Znamo da Tesla nije ubijen. Koja je simbolika tog čina u vašoj knjizi?

- Čovek koji ubija Teslu to čini bez griže savesti, rukovodeći se dnevnopolitičkim agendama i uskim interesima. Zbog toga je pucanj u Teslu zapravo pucanj u simbol napretka i svega humanog i pozitivnog u čovečanstvu...

Priča je dosta filmična. Razmišljate li i u tom smeru?

- Neobično je kako niču priče oko nekih projekata. Saznao sam da je Rade Šerbedžija, koji je svojevremeno igrao Teslu u čuvenoj TV seriji, zainteresovan da pročita knjigu zahvaljujući sižeu postavljenom na njenoj internet stranici. Lično bih veoma voleo da gospodina Šerbedžiju vidim u ulozi Tesle u filmu koji bi se po romanu eventualno snimio. Nikad se ne zna. Laguna će pokušati da gospodinu Šerbedžiji dostavi primerak knjige kako bi imao šta da čita dok putuje na nastavak snimanja filma o Hariju Poteru. U svakom slučaju, mislim da tu ima materijala da se napravi zaista uzbudljiv film.

„Apokalipsa - juče, danas, sutra“ krajem godine

HOROR - Kako trenutno stoji domaća scena kada je reč o žanru naučne fantastike i horora?

„Stoji vrlo dobro, hvala na pitanju. Posebno mi je drago zbog žanrovskih filmova, koji se ovde rade u nemogućim uslovima i samo zahvaljujući talentu i ambiciji njihovih stvaralaca daju odlične rezultate. Što se tiče proze, postoje izdavačke kuće koje dosta pažnje posvećuju ovim žanrovima. Pored 'Lagune', koja je dala izuzetan doprinos razvoju naše aktuelne žanrovske scene objavljujući romane Nikole Malovića, Dejana Stojiljkovića i drugih aktuelnih srpskih pisaca, moja izdavačka kuća, 'Paladin', svake godine objavljuje tematske antologije žanrovskih i multižanrovskih priča. Dosad su izašle 'Beli šum' (priče o televiziji) i 'Istinite laži' (priče o urbanim legendama). Krajem ove godine objavićemo izbor domaćih priča osmaku sveta – 'Apokalipsa: juče, danas, sutra'“.

Izvor: www.24sata.rs

Autor: Goran Skrobonja

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.