Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Aleksandu Tijaniću posthumno nagrada za životno delo UNS-a

U Udruženju novinara Srbije (UNS) u nedelju, 22. decembra, uručene su godišnje nagrade, od kojih je nagrada za životno delo posthumno dodeljena preminulom direktoru Radio-televizije Srbije (RTS) Aleksandru Tijaniću.

Predlog za dodelu nagrade Aleksandru Tijaniću podneo je glavni urednik Informativnog programa RTS-a Nenad Stefanović, koji je u obrazloženju napisao da su mnoge Tijanićeve kolumne preživele decenije i postale prednacrt istorije, a za njegove tekstove otimali su se i prijateji i neprijatelji.

„Kroz ovu nagradu su se dogodile dve stvari, koje Tijanić možda nije sasvim do kraja želeo. Prva je da je dobio nagradu. U jednom od poslednjih intervjua rekao je da nikada nije dobio nagradu i da ne želi da prima nagrade. A druga je, takođe nešto na šta nije mogao da utiče – rekao je da on ne želi da ga srpsko novinarstvo pamti po bilo čemu. Koga će da pamti ako neće takve novinare kao što je bio Aleksandar Tijanić. Imao je temperament koji ne može da se penzioniše, vizije koje mu nisu dale da miruje, nije želeo da živi kao dosadni starac koji gnjavi druge“, naveo je Stefanović.

Nagradu je, u ime porodice, primila ćerka Zara, koja se kratko zahvalila rečima: „Ne znam šta bi tata rekao, ali ja ću reći samo hvala“.

Članovi žirija bili su: Ljiljana Smajlović, Olja Bećković, Branko Veselinović, Živorad Nikolić, Eržebet Pap Reljin, Gordana Eror, Mirjana Čvorić, Jelena Spasić, Zoran Jovanović i Nino Brajović.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Aleksandar Tijanić

Aleksandar Tijanić

Aleksandar Tijanić (1949, Đakovica – 2013, Beograd) bio je jedan od najznačajnijih srpskih novinara, publicista, dugogodišnji generalni direktor Radio-televizije Srbije. Mladost je proveo u Podujevu i Prištini, a onda upisao žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.