Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Aleksandru Gajoviću dodeljeno priznanje „Zlatni beočug“

U Narodnom pozorištu u petak, 11. aprila, uručene su nagrade „Zlatni beočug“, koje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Beograda za trajan doprinos kulturi srpske prestonice. Među dobitnicima nagrade je i publicista i scenarista Aleksandar Gajović.

Dobitnici „Izvanrednog zlatnog beočuga“ izrazili su zadovoljstvo što su se našli među 800 pojedinaca i institucija koji su do sada poneli to priznanje.

Aleksandar M. Gajović rođen je 26. decembra 1951. godine u Beogradu, gde je stekao osnovno, srednje i visoko (diplomirao na Pravnom fakultetu) obrazovanje. Kao srednjoškolac, nastupao je u mjuziklu „Kosa“ na sceni Ateljea 212. Vremenom postaje saradnik u većini Politikinih izdanja, da bi osamdesetih godina stalni angažman stekao u Politici Ekspres. U novinskoj kući Politika je 1987. godine imenovan za glavnog i odgovornog urednika časopisa Pop-Rok. Nešto kasnije pokreće periodični Huper, koji ubrzo postaje jedno od najtiražnijih domaćih ilustrovanih izdanja. U međuvremenu postaje i glavni urednik Sveta kompjutera. Početkom devedesetih se našao u četvoročlanom timu koji osniva i programski utemeljuje RTV Politiku, u kojoj obavlja poslove pomoćnika glavnog i odgovornog urednika. Televizijsku karijeru autorski, scenaristički i voditeljski nastavlja na Trećem kanalu RTS-a, a onda i Prvom programu RTS-a, odnosno Yu-info kanalu. U tom delu svoje karijere ostao je upamćen kao autor i voditelj kultne emisije „Baš lično“. U tom periodu je napisao i svoju prvu dramu, „Porota“. Kao afirmisana ličnost iz oblasti novinarstva i kulture, zastupljen je u knjizi „Ko je ko u Srbiji“. Dobitnik je godišnje Poltikine nagrade „Huper“ i Zlatne značke kulturno prosvetne zajednice Srbije. Objavio je knjige enciklopedijsko-leksikografskog sadržaja „Ljudi i događaji koji su obeležili čovečanstvo“ i „Veliki istorijski vremeplov“, koju kao kapitalno delo enciklopedistike objavljuje IP Laguna. Autor je dela monografije „Dom omladine Beograda 1964–1994“, kao i zbirke televizijskih kolumni „Televizijski pogled iskosa“. Pune dve godine je bio savetnik u Ministarstvu kulture i informisanja (2011–2013), a danas je glavni i odgovorni urednik Ilustrovane Politike.

Kako je saopšteno iz KPZB-a, žiri od 17 članova doneo je odluku o nagradama za trajni doprinos kulturi Beograda.

Prisutnima u punoj sali Narodnog pozorišta obratili su se predsednik i generalni sekretar KPZ Beograda prof. Milovan Vitezović i Živorad Ajdačić, a nakon uručenja nagrada priređen je umetnički program u kome su učestvovali neki od laureata.

type="_moz">

Podelite na društvenim mrežama:

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

Ljubitelji velikih književnih dela, imaćete priliku da od 10. do 23. avgusta 2026. iskoristite posebne pogodnosti u okviru akcije „Čitajte između redova“. U okviru akcije obuhvaćena su tri kultna romana svetske književnosti: „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, „Proces“ Franca Kafke i „1984“ Džordža Orvela.

Pročitaj više
UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

Posebna pogodnost za članove Laguninog kluba čitalaca je rođendanski popust od 40% pri kupovini do tri Lagunina naslova u Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Nedeljnik u knjižarama Delfi

Nedeljnik u knjižarama Delfi

Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda iz gift programa u vrednosti većoj od 150 dinara.

Pročitaj više
Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Ime književnice Heder Moris dobro je poznato ovdašnjim čitaocima, naročito ljubiteljima istorijske fikcije. Izdavačka kuća Laguna do sada je objavila pet ostvarenja ove australijske autorke rođene na Novom Zelandu. Za razliku od romana koji snažno osvetljavaju stradanje pojednica u strašnom vrtlogu istorije, radnja najnovijeg dela „Džesina želja“, objavljenog u prevodu Nikole Pajvančića, odvija se u doba koje nazivamo svojim.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.