Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Agata Kristi: Originalna „Iščezla“

U petak, 3. decembra 1926. nestala je Agata Kristi. To je jedna od najvećih nerešenih misterija književne istorije, i priča tako savršena da bi se moglo reći za nju da je izašla iz pera same Kristi.

Agata Kristi je bila na vrhuncu svoje karijere. Bila je poznata ličnost, a roman koji se upravo bio pojavio, „Ubistvo Rodžera Akrojda“, dobro se prodavao. Međutim, lični život je bio daleko od savršenog. Njen muž, Arči Kristi, imao je aferu sa ženom po imenu Nensi Nili. Nakon što je Arči objavio da će vikend provesti sa svojom ljubavnicom, posvađali su se.

U noći njenog nestanka, Agata Kristi se popela u sobu da poljubi svoju sedmogodišnju ćerku Rozalindu za laku noć i ostavila je poruku svojoj sekretarici u kojoj je pisala da ide na odmor u Jorkšir. Ušla je u svoja kola, moris kovli, i nestala.

Njen nestanak izazvao je javne proteste i lansirao jednu od najvećih potraga u zemlji sa preko hiljadu policajaca i stotinu civila volontera. Prvi put su u potrazi korišćeni i avioni. Povrh svega, kolege pisci ser Artur Konan Dojl („Avanture Šerloka Holmsa“) i Doroti L. Sejers (romani o Lordu Piteru Vimziju) pozvani su kao specijalisti. Dojl, poznati okultista, potražio je pomoć paranormalnog i dao je jednu od Agatinih rukavica medijumu, što nije doprinelo njenom pronalasku.

Auto Agate Kristi je vrlo brzo pronađen na strmom brdu blizu Njulands Kornera kod Gildforda. Vreća sa odećom i istekla vozačka dozvola bili su unutra. Svetla su ostala upaljena, a hauba podignuta, ali nije bilo dokaza o nesreći. Kristi nije bilo nigde u blizini.

Prošao je jedan dan, pa drugi i treći. Novine su svakodnevno sa terena izveštavale o nestanku. Postojale su spekulacije da je sve učinjeno zbog publiciteta, kako bi se povećala prodaja knjiga. Teorije su postajale sve mračnije kako su prolazili dani bez traga od Agate Kristi. Mislili su da ju je ubio muž. Takođe, postojao je prirodni izvor blizu mesta gde je napustila auto, po imenu „Silent pool“ (Tihi bazen). Navodno je dvoje dece umrlo tamo i mislilo se da se i sama Kristi udavila u njemu. Nije pronađeno nijedno telo i mnogi su pomislili na samoubistvo uprkos njenoj bujnoj profesionalnoj karijeri.

Agata Kristi nije pronađena sve do 14. decembra, 11 dana kasnije. Prepoznali su je u Harogejtu, u hotelu „Svon Hidropatik“. Svirač bendžoa u hotelu, Bob Tapin, pozvao je policiju koja je posle pozvala njenog muža. Kada je Arči Kristi došao po nju, nije žurila da ode i ostavila ga je da čeka u lobiju dok se presvlačila u večernju haljinu.

Malo se zna o tome šta se desilo u tih 11 dana. Uspevala je da je ne primete živeći pod lažnim imenom Tereza Nil, koristeći prezime muževljeve ljubavnice. Međutim, Kristi nije mogla da da više detalja o onome što se dešavalo.

Javno mnjenje je u to doba uglavnom bilo negativno, pretpostavljali su da je Kristi htela da smesti svom mužu i njegovoj ljubavnici za ubistvo.

Kristi je dijagnostifikovana amnezija. U nastavku svog života nije pričala o tih 11 dana čak ni u svojoj autobiografiji. Biograf Endrju Norman je napisao da je Agata Kristi možda bila u stanju fuge ‒ psihološkom transu koji može da izazove trauma ili depresija. Bilo je poznato da je Kristi obuzimala depresija zbog prekomernog posla, a ni propali brak nije pomagao. Stanje fuge takođe objašnjava i novu ličnost koju je izmislila i nemogućnost da prepozna sebe na slikama. Norman veruje da je možda čak bila i suicidna.

Ova teorija se prilično slaže sa Kristinom pričom kako je završila u hotelu. Tvrdila je da doživela udarac u glavu i „24 sata sam lutala u snu i našla se u Harogejtu kao zadovoljna i savršeno srećna žena koja je verovala da je upravo došla iz Južne Afrike.“

Nakon incidenta, Agata Kristi se u potpunosti oporavila i kasnije razvela od svog muža. Arči se venčao sa ljubavnicom, a Agata se udala za priznatog arheologa ser Maksa Malouvana. Nastavila je sa dobrom karijerom pisca i napisala 74 romana i druge radove do svoje smrti 1976. godine.

Izvor: amreading.com

Prevod: Milos Vulikić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džilijen Flin

Džilijen Flin

Džilijen Flin je rođena u Kanzas Sitiju. Pohađala je univerzitet u Kanzasu gde je stekla diplome iz engleskog jezika i žurnalistike. U Čikagu je dobila master diplomu iz žurnalistike. Preselila se u Njujork gde je deset godina pisala za Entertejnment vikli . Njen prvi roman Oštri predmeti bio je finalista za nagradu Edgar 2006.

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

Ljubitelji velikih književnih dela, imaćete priliku da od 10. do 23. avgusta 2026. iskoristite posebne pogodnosti u okviru akcije „Čitajte između redova“. U okviru akcije obuhvaćena su tri kultna romana svetske književnosti: „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, „Proces“ Franca Kafke i „1984“ Džordža Orvela.

Pročitaj više
UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

Posebna pogodnost za članove Laguninog kluba čitalaca je rođendanski popust od 40% pri kupovini do tri Lagunina naslova u Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Nedeljnik u knjižarama Delfi

Nedeljnik u knjižarama Delfi

Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda iz gift programa u vrednosti većoj od 150 dinara.

Pročitaj više
Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Ime književnice Heder Moris dobro je poznato ovdašnjim čitaocima, naročito ljubiteljima istorijske fikcije. Izdavačka kuća Laguna do sada je objavila pet ostvarenja ove australijske autorke rođene na Novom Zelandu. Za razliku od romana koji snažno osvetljavaju stradanje pojednica u strašnom vrtlogu istorije, radnja najnovijeg dela „Džesina želja“, objavljenog u prevodu Nikole Pajvančića, odvija se u doba koje nazivamo svojim.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.