Šta smo čitali u martu 2026. godine – 5 književnih preporuka
Mart nam je ovoga puta podario knjige koje su nas vodile u potpuno različite svetove – prave i izmaštane, nekadašnje i trenutne, mračne i pune nade. Od Vesterosa i Versaja, preko antičkog Rima, do skandinavskih zatvora i savremenog Tokija, naslovi koje vam ovoga puta preporučujemo garantovano će vas uvući među svoje korice i otvoriti vam nove vidike.


„Vitez Sedam kraljevstava“ – Džordž R. R. Martin
Za sve koji se rado vraćaju, ali i za čitaoce koji tek žele da zakorače u Vesteros, ovo je pravi izbor. Smešten u vek pre događaja iz „Igre prestola“, roman prati mladog paža po imenu Dank, koji posle smrti svog gospodara pokušava da postane vitez, i njegovog neobičnog štitonošu. Kroz tri povezane priče Martin gradi svet koji je istovremeno poznat i svež, pun časti, intriga, preokreta i likova koji ostaju dugo u sećanju, ali koji baca i pogled na Vesteros kakav je nekada davno bio, kao i na događaje koji će u mnogo čemu oblikovati sudbine i doba junaka originalnog serijala.

„Čitačica tarota iz Versaja“ – Anja Bergman
Još jedno Lagunino izdanje sa bojenim rezom donosi spoj istorijskog romana, ženskog prijateljstva i političkih previranja na početku Francuske revolucije. U središtu priče je mlada Adelaida Lenorman, poznata po svom daru za čitanje tarota, kojoj se za pomoć obraćaju svi – od običnog sveta do samog dvora. Kada na poziv Marije Antoanete stigne u Versaj, njen život dobija sasvim novi tok, a u priču ulazi i Kejt Moloj, temperamentna Irkinja koja se bori za slobodu svoje zemlje. Roman se čita kao raskošna istorijska drama u kojoj se sudbina, politika i emocije neprestano prepliću i gde se prijateljstvo rizikuje po cenu ostvarenja ideala.

„Meditacije ili Samom sebi“ – Marko Aurelije
Postoje knjige kojima se ne vraćamo zbog zapleta, već zbog mudrosti koju (vekovima) nose, a ova je svakako jedna od njih. Bezvremeni zapisi Marka Aurelija i danas deluju iznenađujuće savremeno – govori o razumu, samodisciplini, odnosu prema drugima i potrebi da čovek ne poklekne pred izazovima sveta. U pitanju je remek-delo praktične filozofije koji ne traži od čitaoca samo pažnju već i spremnost da zastane i promisli. Ovo izdanje dodatno dobija na vrednosti zahvaljujući predgovoru Vladete Jankovića, koji pomaže da se bolje razume istorijski i kulturološki okvir stoičke filozofije. Savršeno štivo za sve koji bi dublje da promisle o životu, vrlini i moći razuma.

„Bekstvo“ – Andeš Ruslund
Ako volite trilere koji od prvih stranica podižu tenziju, „Bekstvo“ bi lako moglo da vam postane jedna od najomiljenijih knjiga ovog proleća. Andeš Ruslund gradi priču oko davnog nestanka petnaestogodišnjeg dečaka iz maloletničkog zatvora, misterije koja godinama kasnije izranja iz prošlosti. U središtu romana ponovo je Pit Hofman, bivši kriminalac, sada uvučen u novu opasnu igru u kojoj mora da spase porodicu i razreši staru zagonetku. Roman kombinuje surovu atmosferu skandinavskog trilera, snažan ritam i likove čiji izbori stalno pomeraju granicu između očaja i nade. Ukoliko to do sada niste, sada je pravi trenutak da upoznate jednog od najboljih savremenih autora trilera.

„Puter“ – Asako Juzuki
Ako ste u potrazi za romanom koji se ne uklapa lako ni u jednu „fioku“, upravo je u tome posebna privlačnost ostvarenja ove japanske autorke. Na prvi pogled, pred čitaocima je priča o novinarki koja pokušava da razgovara sa ženom optuženom za serijska ubistva, ali se iz tog susreta razvija jedna mnogo složenija – o hrani, telu, moći, ženskim ulogama i opsesijama savremenog društva. Juzuki vešto spaja napetost i suptilnu društvenu kritiku, a odnos između novinarke i zagonetne optuženice postaje sve intrigantniji sa svakim novim obrokom i svakim novim pitanjem. Neobičan, zavodljiv i potpuno drugačiji, „Puter“ istražuje teme mizoginije, opsesije i zabranjenih užitaka u hrani.
























