Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Putovanje kroz srce i dušu engleskog plemstva – „Mensfild park“ Džejn Ostin

Putovanje kroz srce i dušu engleskog plemstva – „Mensfild park“ Džejn Ostin - slika 1
Lagunina edicija „Klasici svetske književnosti“ bogatija je za još jedan roman Džejn Ostin – „Mensfild park“. Iako je prvobitno bio ignorisan od književnih kritičara, postigao je veliki uspeh kod publike. Prvo izdanje štampano je 1814. godine, a kada je zadobio pažnju kritičara, isticali su „moralnu snagu romana“. Sve do sedamdesetih godina 20. veka, roman je smatran najkontroverznijim delom autorke, da bi mu posle toga kritičari priznali zasluženu dubinu i složenost.

„Mensfild park“ je složen i kontroverzan roman sa Fani Prajs u glavnoj ulozi, junakinjom kroz koju autorka sagledava društvene običaje svog doba i promišlja samu ljudsku prirodu.

Desetogodišnja Fani Prajs siromašna je rođaka koju bogati ser Tomas Bertram i njegova supruga dovode na svoje raskošno imanje Mensfild park u znak dobročinstva. Njihov najstariji sin Edmund, postaće Fanin jedini saveznik i podrška među razmaženim i privilegovanim članovima porodice Bertram. Ona s vremenom odrasta u skromnu devojku čvrstih načela i plemenitog srca. A kada se na susednom imanju pojave zanosni i prefinjeni brat i sestra Kroford, pokrenuće se bura događaja i oprečnih osećanja među Bertramovima.

Dok Fani posmatra beskrupulozno flertovanje svojih rođaka, i sama će se naći u središtu emotivne dileme. Njena prividna strogost i želja za nezavisnošću doći će do izražaja, i uprkos nepravednim postupcima ser Tomasa Betrama, Fani će ostati verna svojim uverenjima.

„Mensfild park“ možete pronaći od četvrtka 4. jula u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džejn Ostin

Džejn Ostin

Engleska književnica Džejn Ostin (1775 – 1817) bila je mlađa ćerka i sedmo dete potomstva koje je brojalo šest dečaka i dve devojčice. Majka Kasandra Li poticala je iz bogate i obrazovane porodice, koja imala aristokratska srodstva. Oba roditelja su se dičila veoma dobrim obrazovanjem, pa su sklonost ka učenju preneli i na decu, zajedno sa ljubavlju prema poeziji i umetnosti. Kuća Ostinovih bila je podsticajno okruženje za rano pokazani spisateljski talenat mlade Džejn, a porodične i prijateljske veze sa posedničkom vlastelom i klerom vodile su je do obližnjih gradića, do Bata, tadašnje mondenske banje, i do Londona – što je okruženje u koje su upisani junakinje i junaci njenih romana. Sestre Ostin su se nekoliko godina formalno obrazovale u Opatijskoj školi u Redingu, da bi se konačno potkraj 1786. vratile kući, gde su ih neformalno podučavali roditelji i starija braća, a ponajviše su učile same. Džejn je cenila potkovan um, ali nije mnogo držala do formalnog obrazovanja: u njenim romanima se jasno stavlja do znanja da ni najbolje škole od osobe tupe ili nezainteresovane neće napraviti učenog čoveka (niti ženu). Od desete-jedanaeste godine Džejn piše maštovita i duhovita dela, mahom parodije, kojima zabavlja porodicu. Ti mladalački radovi – docnije objavljeni kao Juvenilije – imitiraju prave knjige, a uredno su prepisani u sveske i opremljeni posvetama. Već u to vreme nastaju skice tri romana koja bi trebalo da budu više od porodične zabave – jedan od njih, nedovršeni Ketrin ili Senica, prerašće u Nortengersku opatiju. Nakon očeve smrti koja je sestre Ostin ostavila u nezavidnoj finansijskoj situaciji, Džejn počinje život prave profesionalne spisateljice i prijanja na prekrajanje, prepravljanje, dopisivanje i preoblikovanje već započetih rukopisa – Razuma i osećajnosti, Prvih utisaka, koji će postati Gordost i predrasuda, te Suzane i Nortengerske opatije, koji su praktično već bili završeni i ranije. Dok stare rukopise priprema za izdavanje, novi romani, već začeti u spisateljskoj imaginaciji, polako sazrevaju: Mejnsfild park, Ema i Pod tuđim uticajem. Poslednji roman – Senditon – u kojem se bavi projektom banjskog lečilišta i prilično brutalno podsmeva hipohondriji, ostao je nedopisan usled bolesti, tokom koje je trpela veliku patnju. Smrt ju je zatekla u Vinčesteru u julu 1817. godine, gde je poslata na lečenje, pa je sahranjena u tamošnjoj katedrali.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com