Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
U danima kad vreme uglavnom provodimo kod kuće, knjiga nam je jedan od najboljih prijatelja. Zato vam preporučujemo da se okružite sa što više knjiga, a naše pisce smo zamolili da naprave svoju listu top tri knjiga za čitanje u ovom periodu.
Naslove koje predlažu autori, kao i poslednju knjigu pisca koji ih preporučuje, sada možete da nabavite za svoju kućnu biblioteku po specijalnoj ceni – sa popustom od 30%. Akcija traje tri dana, i to samo na sajtu www.laguna.rs.
Lagunina besteseler autorka Mirjana Bobić Mojsilović izdvojila je za ovu priliku tri naslova i podsetila čitaoce na to da je život uz knjige mnogo bolji nego život bez knjige.
„Dragi prijatelji, vreme izolacije i određene neslobode zapravo nam pruža ogromnu slobodu duha i zato je knjiga stvarno naš najveći prijatelj.
Prva knjiga koju preporučujem je ’Pozitivna energija’ čuvene doktorke Džudit Orlov. To je knjiga u kojoj možemo naći mnogo mudrih saveta o tome kako da pobedimo anksioznost, depresiju i, ono što je najvažnije, strahove. Nije li borba protiv straha danas, možda, i najvažnija stvar koju možemo da uradimo za sebe?
Druga knjiga je ’Male žene’ Luize Mej Olkot, čuvena i voljena knjiga, uz koju ćete ludo da se provedete i da više zavolite sopstveni mali život. Priča je bazirana na autorkinom detinjstvu i govori o četiri sestre i njihovom odrastanju u jednoj maloj sredini u Novoj Engleskoj.
Treća knjiga je ’Svet po Garpu’ Džona Irvinga. To je priča o mami, čuvenoj feminstkinji, i njenom zamalo čuvenom sinu Garpu. Oni žive u svetu, ili u vreme, ili u ideologiji prepunoj seksualnih ekstremnosti, tako da garantujem vrlo dobar provod i uz ’Svet po Garpu’ i uz knjige uopšte, jer, ponoviću, ljudi koji čitaju imaju bolje živote od onih koji ne čitaju.
Držite se i ne može nam niko ništa!“
Izdvajamo i knjigu „Glad“ Mirjane Bobić Mojsilović. To je roman o svim našim gladima, o čoveku koga svi poznajemo i na koga svi pomalo i ponekad ličimo. A on je oduvek želeo da bude neko drugi. Ovo je priča o beogradskom Getsbiju koji je živeo u iluziji ne samo da će osvojiti Dejzi svoje mladosti već i da veliki novac znači veliku sreću.
Dakle, dragi čitaoci, knjige „Pozitivna energija“, „Male žene“, „Svet po Garpu“ i „Glad“ u naredna tri dana, od nedelje 12. aprila do srede 15. aprila u 9 ujutru, preko našeg sajta www.laguna.rs, možete nabaviti po specijalnoj ceni sniženoj za 30%.
Američka autorka Luiza Mej Olkot rođena je 29. novembra 1832. godine u Džermantaunu u Pensilvaniji, kao druga od četiri ćerke u porodici Olkot. Njen otac Ejmos Bronson Olkot bio je transcendentalista i učitelj, a majka Abigejl Mej, poznatija kao Abi, socijalna radnica. Porodica se 1834. godine preselila u Boston, gde je Luizin otac osnovao eksperimentalnu školu i pridružio se transcendentalističkom klubu sa R. V. Emersonom i H. D. Torom. Transcendentalizam kao idealistički pokret u američkoj književnosti i filozofiji sredine XIX veka donosio je romantičarski i mistički individualizam i, delujući više kao društveni pokret nego filozofska škola, odigrao bitnu ulogu u intelektualnom životu Amerike.
Priča o porodici Olkot delom je i priča o transcendentalizmu. Novi stavovi o obrazovanju i metodama odgajanja dece oblikovali su Luizinu svest, nagoneći je da u svemu teži savršenstvu. Olkoti se 1840. godine sele u prirodu i dve godine žive u eksperimentalnom selu Frutlend, zasnovanom na principima utopijske komune. Ovakve odluke dovele su porodicu do krajnjeg siromaštva. Međutim, Luiza odlučuje da izvuče porodicu iz siromaštva a sebe učini slavnom, te počinje da objavljuje prvo pesme, potom priče, a kasnije i romane. Porodica se 1858. godine preselila na imanje Očard haus, kuću okruženu jabučarom, koja i danas postoji kao nacionalni spomenik u znak sećanja na slavnu književnicu. Luiza Mej Olkot preminula je 1888. godine u Bostonu, a sahranjena je u Konkordu pored Emersona, Hortona i Toroa na proplanku poznatom kao Greben pisaca.
Luiza Mej Olkot je čitav život posvetila svojoj porodici iako je oduvek želela da putuje i upozna svet. Umesto toga, njene knjige i dan-danas obilaze svet. Za časopis Atlantik mantli (Atlantic Monthly) počela je da piše 1860. godine. Nakon učešća u Američkom građanskom ratu 1863. godine objavljuje Skice iz bolnice (Hospital Sketches), a godinu dana kasnije i roman Raspoloženja (Moods). Sredinom šezdesetih godina XIX veka Luiza Mej Olkot pisala je popularne trilere, građene na senzacionalističkim pričama punim strasti i srčane borbe poput romana Polinina strast i kazna (Pauline’s Passion and Punishment, 1862). Knjiga Moderni Mefistofel (A Modern Mephistopheles, 1875) napisana je u potpuno drugačijem stilu, a spisateljica se u njemu bavi ozbiljnim filozofskim temama i preispitivanjem mračne strane čovekove prirode.
Međutim, proslavila ju je sasvim drugačija vrsta književnosti. Na nagovor izdavača Tomasa Najlsa, koji je želeo da objavi „žensku priču“, napisala je Male žene (Little Women), roman o četiri sestre. Knjiga je štampana 1868. godine i odmah je postala bestseler. Čitava Amerika bila je očarana pričom, pa je Luiza Mej Olkot napisala i njen nastavak – Dobre žene (Good Wives), koji je objavljen 1869. godine. Kasnije su usledili nastavci: Dečaci (Little Men, 1871) i Deca gospođe Džo (Jo’s Boys, 1886). Svi nastavci naišli su na izuzetno dobar prijem kod čitalaca i kritike, a roman Male žene spada u najvoljenije knjige svih vremena jer dotiče srca čitalaca različitih uzrasta.
Foto: Wikimedia Commons
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.