Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini!

U toku je Beogradski sajam knjiga, a mnogo je novih i privlačnih naslova koji bi trebalo da vam zaokupe pažnju!
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 1
Ovo su knjige koje su privukle najveću pažnju posetilaca:
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 2
„Treće proleće“ Dragoslav Mihajlović

Niklo iz jedne rane pripovetke, „Treće proleće“ se razgranalo u klasičan roman, čistih linija radnje, ubedljivih (i ponekad prepoznatljivih) likova i snažne etičke poente. U Mihailovićevom opusu, „Treće proleće“ je donekle izuzetak po urbanom ambijentu i dramatičnom ljubavnom zapletu. Ovo delo dokazanog majstora srpske proze dočarava vreme političkih pritisaka u kulturi i pravosuđu, verbalnog delikta, disidenata i sveprisutne Udbe, prividnog izobilja i moralne oskudice u decenijama pred raspad Jugoslavije.

„Imenik klasične starine“ Vladeta Janković
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 3
Ovaj imenik se od sličnih danas dostupnih leksikona kod nas i u svetu razlikuje po tome što pored mitoloških, obuhvata i stvarne ličnosti od važnosti za društvenu i kulturnu istoriju, a donekle i po tome što nastoji da, u okvirima pojedinih odrednica, ukaže na značaj ove ili one mitološke ili istorijske figure u potonjem umetničkom i uopšte duhovnom stvaralaštvu. Zbog toga mitološke odrednice uglavnom sadrže osnovnu verziju legende, njeno simboličko značenje i najpoznatije obrade u književnosti, likovnoj umetnosti i muzici.
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 4
„Beogradski trio“ Goran Marković

U vreme prelomnih događaja koje je obeležila rezolucija Informbiroa s kraja četrdesetih godina prošlog veka u Jugoslaviji, jedan od službenika Britanske ambasade u Beogradu i glavni junak ove knjige bio je i proslavljeni pisac Lorens Darel. On se upušta u ljubavnu avanturu sa ženom jednog visokog rukovodioca, koji će ubrzo završiti na Golom otoku. Kad uskoro i njegova žena doživi istu sudbinu, britanski pisac i diplomata učiniće sve da je spase i da se pomogne njenoj kćeri, devojčici koja je silom istorijskih neprilika ostala bez oba roditelja.

„Teodorin prsten“ Vanja Bulić
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 5
Pripremajući se za modnu reviju na kojoj će manekenke nositi i srednjovekovni srpski nakit, novinar Novak Ivanović odlazi u manastir Banjsku i obilazi ruševine rudarskog grada Novo Brdo… Tamo nazire deo strašne tajne i stare legende o prstenu vizantijske princeze i potom srpske kraljice Teodore, majke cara Dušana Silnog: umreće brzo svako ko ga stavi na ruku! Za nepun sat, u toku modne revije u uglednom beogradskom hotelu, dogodiće se tri ubistva, a svi ubijeni, kako će se pokazati, bili su u neposrednom dodiru s kobnim prstenom.
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 6
„Sofijine mudrolije s Markom Kraljevićem“ Aleksandra Mihajlović

Knjiga je o najvećem srpskom junaku, ali i mnogo više od toga: ona traži da se upoznaš i sa istorijskim okolnostima, i sa narodnim predanjem, ali i da upotrebiš svoju kreativnost. Razmisli, docrtaj, dopiši, reši i zabavi se učeći o Marku Kraljeviću i njegovom dobu na originalan način.

„Strahovita knjiga“ Uroš Petrović
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 7
„Da se nismo prepadali, možda bismo pre padali“, kaže nam Uroš Petrović u svojoj „Strahovitoj knjizi“. To je knjiga o strahovima, o tome zbog čega je važno da se ponekad, dok smo još mali, pošteno isprepadamo i kako nam takva strahotna iskustva pomažu da izrastemo u hrabre ljude. Zabavna da pukneš od smeha i strašna da se slediš od jeze – to je knjiga za sve generacije.
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 8
„Adresa“ Dragan Velikić

Na srednjoevropskoj mapi Velikićeve književne geografije Beograd se često pojavljivao, ali je u romanu „Adresa“ prestonica Srbije glavni tragičar ove savremene povesti. U svesti glavnog junaka Vladana Todorovića, dokumentariste u Muzeju pošte, javljaju se slike grada koji je prolazio kroz raznolike faze razaranja, od turskih vremena do danas. Šetajući ulicama i parkovima, on sastavlja svoj „zapis teskobe“, svojevrstan dosije grada i sebe u njemu, nastojeći da prizove slike prošlosti i u njima pronađe smisao današnjeg stanja duha i opšteg propadanja.

„Feliks“ Vladimir Kecmanović
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 9
Osoben Kecmanovićev stil, način tematizovanja odnosa glavnih junaka, majstorsko i nenametljivo oslikavanje današnjih prilika i sudbina likova našeg podneblja pribavljaju ovom romanu visoko mesto u srpskoj književnosti na početku 21. veka. Pisan u maniru trilera, napet od početka do kraja, „Feliks“ je istovremeno variranje biblijskog motiva sukoba oca i sina, koji je u svakoj kulturi i svim vremenima isti, a koji se ispoljava uvek na različit način.
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 10
„Solunska 28“ Dr Nele Karajlić

Drugim delom trilogije posvećene ljudima i događajima koji su prolazili kroz dorćolsku kuću na samoj obali Dunava, Dr Karajlić dokazuje kako poseduje neiscrpnu energiju kojom uspeva da se izbori sa najvećim životnim i umetničkim izazovima. Pripovedajući o svemu onome što je snašlo stanare Solunske 28 tokom nemačke okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu, Dr Karajlić nudi podjednaki čitalački užitak i onima koji su čitali prvi deo trilogije, ali i onima koji se tek sada pridružuju armiji njegovih vernih čitalaca.

„Ples sitnih demona“ Marko Vidojković
Izaberite najbolje za sebe: 10 knjiga koje bi trebalo da pročitate u 2019. godini! - slika 11
Osamnaest godina posle prvog izdanja, roman „Ples sitnih demona“ Marka Vidojkovića otkrivaju nove generacije koje u odrastanju Bobana Šestića na beogradskim ulicama prepoznaju i svoje sazrevanje. A kad se punoletstvo jedne knjige može ispratiti istim rečima koje su dočekale njeno rođenje, onda to već nešto govori o sudu vremena i sudbini knjige.

Autor: Vladana Jokić
Izvor: aska.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com