Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Genetski inženjering: Zahvaljujući metodama modifikacije gena Homo sapiens 2.0 na vidiku

Genetski inženjering: Zahvaljujući metodama modifikacije gena Homo sapiens 2.0 na vidiku - slika 1
Značajni pomaci u polju genetskog inženjeringa predstavljaju neminovnost, a zadatak čovečanstva je da bude svesno posledica razvoja tehnologije i odgovorno se pripremi za budućnost. Savesnom primenom tehnologija modifikacije gena, koje poslednjih godina u javnosti u podjednakoj meri izazivaju i strah i divljenje, mogli bismo da iskorenimo nasledne bolesti, produžimo ljudski život i evoliuiramo u bolju i efikasniju verziju sebe samih. Intervencije na genetskom materijalu mogle bi, međutim, za posledicu imati i proširivanje jaza između bogatih i siromašnih, pojavu onih koji bi se smatrali pozvanim da odlučuju o tome koji su delovi ljudske fiziologije poželjniji i prihvatljiviji, ali i redefinisanje onoga što podrazumevamo pod pojmom „čovek“. Džejmi Mecl, savetnik SZO za pitanja izmene ljudskog genoma, pozabavio se ovim i mnogim drugim pitanjima u svojoj najnovijoj knjizi „Hakovanje Darvina: Genetski inženjering i budućnost čovečanstva“.

Priznati autor i futurista u intervjuu za express.co.uk objašnjava da je čovečanstvo već uveliko na putu ka sledećoj fazi evolucije. Razlika u odnosu na prethodnih šest miliona godina sporog puzanja do pozicije u kojoj se trenutno nalazimo sastoji se u tome što je čovečanstvo konačno preuzelo aktivnu ulogu u odlučivanju o pravcu u kome  će se odvijati njegov razvoj.

Kada stvari dođu na svoje, homo sapiens 2.0 postaće norma. Pomisao da će do toga doći, ističe Mecl, kod ljudi je oduvek, sasvim opravdano, izazivala kombinaciju osećanja straha i uzbuđenja.

„Ljudi obično o svojoj biologiji razmišljaju kao o nečem nepromenljivom. Mi verujemo da je ova verzija naše biologije fiksna uprkos tome što smo na intelektualnom nivou svesni činjenice da to nije istina, da se homo sapijens pojavio tek pre 300.000 godina i da smo punih 3,8 milijardi godina evoluirali od jednoćelijskih organizama do neverovatno kompleksnih jedinki kakve smo danas.

„Bilo bi sjajno kada bi ljudi razumeli da je biologija zapravo samo još jedan vid informacione tehnologije i da iz dana u dan raste naša sposobnost da njom manipulišemo.

„To bi dovelo do tektonskih promena u odnosu prema svetu koji nas okružuje, ali i prema svetu u nama. Razvoj nauke za posledicu neće imati samo transformaciju zdravstvenog sistema, nego će uticati i na način na koji dobijamo bebe, na prirodu beba koje stvaramo i, u krajnjoj instanci, evolutivnu trajektoriju cele vrste.“

Dobar primer načina na koji genetički tretmani već utiču na društvo je nedavno uvođenje u upotrebu tehnologije mitohondrijske donacije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Velika Britanija je postala prva zemlja u svetu koja je zakonski regulisala mitohondrijsku donaciju i transplantacije genetskog materijala iz jednog embriona u drugi. Ova neverovatno napredna tehnologija koristi se u borbi protiv naslednih i retkih mitohondrijskih poremećaja, za koje se može saznati tek nakon rođenja ili kasnije u životu.

„Velika Britanija nalazi se u prvim redovima borbe za napredak nauke. Na državnom nivou postoji pažljivo osmišljena procedura za utvrđivanje najboljeg pristupa metodama kao što je mitohondrijski transfer.

„Posle serije javnih debata, u oba doma Parlamenta organizovano je glasanje o davanju odobrenja za početak kliničkih ispitivanja i očekuje se da će se do kraja godine u Njukaslu roditi prve mitohondrijske bebe.

„Ta deca u biološkom smislu neće biti onakva kakva su mogla da budu, a njihova deca, i deca njihove dece, i sve buduće generacije, zauvek su promenjeni.

„Mi, dakle, svoju evolutivnu trajektoriju menjamo korak po korak, ali ti sitni koraci postajaće sve krupniji kako naša sposobnost da manipulišemo biologijom bude rasla.“

Kada počnemo da se igramo sa genetskim kodom, moraju se u obzir uzeti i etičke dileme. Mecl ističe da nas fasciniranost dometima nauke ne sme sprečiti da primeni njenih dostignuća pristupimo sa maksimalnom odgovornošću.

Upozorenja na moguće posledice neodgovorne upotrebe genetičke tehnologije odavno nam stižu od televizijskih i filmskih stvaralaca – verovatno  najpoznatiji primer je Spilbergov blokbaster „Park iz doba jure“ – ali neosporna je činjenica da je ona naša realnost.

„Ako želimo da ova tehnologija čovečanstvu ponudi bolju budućnost, moramo biti veoma pažljivi i potruditi se da u svaki aspekt procesa odlučivanja inkorporiramo najbolje etičke principe. Razdvojimo li pitanja nauke i tehnologije od pitanja ljudskih vrednosti i etike, beskrajni potencijal ove tehnologije da čovečanstvu donese neverovatnu korist lako bi se mogao pretvoriti u noćnu moru.

„Upravo zbog toga uvek naglašavam da ovo mora biti briga svih nas. Tehnologija je nova, ali najviši etički principi, koje ćemo morati mudro da primenimo, su veoma stari. Zato odlučivanje ne možemo prepustiti isključivo naučnicima ili etičarima – reč je o procesu i razgovoru u kome mora učestvovati ceo ljudski rod.“

Autor: Sebastijan Ketli
Izvor: express.co.uk
Prevod: Jelena Tanasković
Foto: JamieMetzl //commons.wikimedia.org/wiki/

Autor: Džejmi Mecl

Podelite na društvenim mrežama:

Džejmi Mecl

Džejmi Mecl je futurista tehnologije i geopolitički ekspert, medijski komentator i viši saradnik Atlantskog saveta. Služio je u Nacionalnom savetu za bezbednost Sjedinjenih Država, Stejt dipartmentu, Senatskom odboru za inostrane poslove, kao izaslanik UN za ljudska prava u Kambodži, izvršni potpredsednik Azijskog društva (Asia Society), i kao glavni strateg jedne biotehnološke kompanije. Džejmi se redovno pojavljuje u nacionalnim i internacionalnim medijima, a njegove kolumne i ostali radovi o međunarodnim dešavanjima, genetici, virtualnoj stvarnosti i drugim temama redovno se pojavljuju u publikacijama širom sveta. Pored knjige Hakovanje Darvina, autor je i istorije genocida u Kambodži, istorijskog romana The Depths of the Sea i genetičkih naučnofantastičnih trilera Genesis Code i Eternal Sonata. Džejmi, član Saveta za inostrane poslove i bivši saradnik Bele kuće i Aspen instituta, doktorirao je na Oksfordu, diplomirao pravo na Harvardu, a ima i diplomu s najvišim mogućim ocenama stečenu na Braunovom univerzitetu. Živi u Njujorku, strastveni je učesnik Ajronmen trijatlona i ultramaratonac. Posetite Džejmija na www.jamiemetzl.com.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com