Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Domaći i strani hitovi u Noći knjige

I ova Noć knjige donosi novitete domaće i svetske književnosti. Napravite na vreme svoj spisak za 13. decembar, jer je ova manifestacija i više nego dobra prilika da kućnoj biblioteci dodate nove naslove ili da pripremite novogodišnje poklone za drage ljude.
Domaći i strani hitovi u Noći knjige - slika 1
Ekskluzivno za Noć knjige Laguna objavljuje novi roman Sofi Kinsele iz serijala o Kupoholičarki, „Božić kod kupoholičarke“. Proslavite Božić sa kupoholičarkom! Ove godine Beki sama priprema božićno slavlje. Sestra Džes traži vegansku ćurku, muž Luk opet hoće losion za brijanje – ali Beki svakako može da se izbori sa svim tim zahtevima, kao i sa iznenadnom pojavom bivšeg momka i njegove nametljive nove devojke. Hoće li Beki uspeti da proslavi Božić u miru i veselju?

U iščekivanju novog romana iz bestseler serijala „Sedam sestara“, Laguna objavljuje novu knjigu Lusinde Rajli „Anđeosko drvo“. Reč je o očaravajućoj priči o porodičnim tajnama i zaboravljenoj prošlosti.

Fredrik Bakman je postao omiljeni pisac čitalaca u našoj zemlji. „Poslednja prilika“ je duboka i dirljiva priča koja se događa uoči Božića. Govori nam o isprepletenim sudbinama hrabre djevojčice koja se bori za svoj život i čoveka koji je izgradio globalno poslovno carstvo, ali je usput izgubio svoju porodicu. Prateći njihove sudbine, Bakman nam postavlja pitanje: po koju cenu biste iskoristili priliku da ispravite sve greške u životu?

Ilustrovani roman „Ledeni zmaj“ je neizostavno štivo za svakog istinskog ljubitelja Martinovog fantastičnog sveta. U svetu „Pesme leda i vatre“, ledeni zmaj bio je zastrašujuće stvorenje o kojem su se ispredale legende jer ga niko nikada nije ukrotio. Tamo kuda bi proleteo, za sobom bi ostavljao trag hladne i smrznute pustoši. Ali Adara se nije bojala. Jer Adara je bila zimsko dete, rođeno za vreme najgore studeni, kakve su se samo još Stari bogovi mogli setiti.

„Golmanov strah od penala“ je rani roman nobelovca Petera Handkea koji Laguna objavljuje za Noć knjige. Bivši golman Jozef Bloh ostaje sada i bez posla na gradilištu. Luta Bečom, provodi dane odlazeći u bioskop, čitajući novine, telefonirajući… Bez ikakvog jasnog motiva ubija bioskopsku blagajnicu, sa kojom je prethodno proveo noć…

Uroš Petrović je pripremio novu knjigu za mališane! „Zagonetna potraga“ će vas povesti sa Lantanom i drugim mališanima u vratolomnu i glavolomnu trku za mesto u Domu za domišljatu decu „Ludi Šeširdžija, Martovski Zeka i pajac Alfred Kikli“! Potrebno je rešiti tridesetak zagonetki, utkanih u otkačeni roman Uroša Petrovića, sa čudesnim ilustracijama Aleksandra Zolotića.

Posle fantastične zbirke priča „Iznenada neko pokuca na vrata“, stigla je nova knjiga izraelskog pisca Etgara Kereta, koji će biti specijalni gost u Noći knjige.
Krećući se vešto od ličnog do političkog, od razigranog do mudrog, knjiga „Sedam dobrih godina“ iskazuje afirmativan pogled na našu potrebu da i na najneočekivanijim mestima tragamo za dobrotom i stvaramo priče koje ovom hirovitom svetu daju smisao.

„Foliranti“ Mome Kapora su nostalgična priča o ljubavi i prijateljstvu, koja nas vraća u vreme kasnih pedesetih. Tridesetsedmogodišnji Momo Kapor seća se sebe sa devetnaest godina, tadašnjeg Beograda, kao i svih onih ljudi koji su mu tada bili važni. Ova knjiga je pismo upućeno njima, ali u isto vreme je i upečatljiv dnevnik jednog davno iščezlog vremena.

„Glad“ Mirjane Bobić Mojsilović je roman o svim našim gladima. Priča o čoveku koga svi poznajemo i na koga svi pomalo i ponekad ličimo. A on je oduvek želeo da bude neko drugi. Ovo je priča o beogradskom Getsbiju, koji je živeo ne samo u iluziji da će osvojiti Dejzi svoje mladosti već i da veliki novac znači veliku sreću.

U knjizi „Sapijens“ Juval Noa Harari obuhvata čitavu istoriju čovečanstva, od prvih ljudskih bića pa do radikalnih preokreta na našem razvojnom putu: kognitivne, poljoprivredne i naučne revolucije. Harari istražuje kako su tokovi istorije oblikovali naša društva, i naše ličnosti. Jesmo li srećniji? Hoćemo li ikada uspeti da se oslobodimo nasleđa? I možemo li išta da uradimo kako bismo uticali na budućnost?

Kao što je knjiga „E, zabole me“ preispitivala našu konvencionalnu mudrost o tome šta nas čini srećnim, tako nova knjiga Marka Mansona „Ma, sve je sje*ano“ preispituje naše pretpostavke o tome šta život čini vrednim življenja. Manson nas podseća da malo o’ladimo, da se ne gnjavimo sitnicama i da se nadamo boljem svetu.

U knjižarama je novo izdanje knjige „Nož“ Vuka Draškovića, kultnog romana o zločinu i praštanju, koji je pre 40 godina bio zabranjen zbog „širenja nacionalne mržnje“. Posle pokolja u hercegovačkom selu 1942, muslimani otimaju srpsko dete, koje će kasnije vaspitavati kao muslimansko. Uskoro u istom selu usledi i četnički pogrom nad muslimanima, koji preživi jedno muslimansko dete za koje četnici misle da je srpsko. Sudbina ova dva dečaka preokrenuće se nekoliko decenija kasnije, kada se otkrije istina o njihovom poreklu.

Stiže i novo izdanje regionalnog bestselera „Kainov ožiljak“ Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića, koji je prvi put objavljen 2014. U ovom posebnom izdanju knjige o misiji Ive Andrića u nacističkoj Nemačkoj nalaze se dve pripovetke koje za svog glavnog junaka imaju Andrića, eseji o njegovoj diplomatskoj karijeri, njegovom odnosu sa Milicom Jovanović i fotografije iz tog perioda.

Posebno izdanje prvog romana legendarnog Terija Pračeta „Narod iz Tepiha“ sadrži autorov predgovor, ilustracije Marka Biča i bonus priču. U Tepihu žive raznorazna plemena i narodi, i tamo upravo sada nastaje priča o Grozi, koja seje pustoš po Tepihu, o krtarima žednim moći i o dva brata koja kreću u pustolovinu nad pustolovinama.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Momo Kapor

Momo Kapor

Momo Kapor rođen je 1937. godine u Sarajevu kao jedino dete Bojane Kapor (devojačko Velimirović) i Gojka Kapora. Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega. Jedan tragičan događaj zauvek je obeležio rane godine, ali i čitav život Mome Kapora. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, 13. aprila 1941. godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba, a četvorogodišnji Momo je jedini preživeo zahvaljujući tome što ga je majka pokrila sopstvenim telom, ostavši na mestu mrtva. Tako je na samom početku života Momčilo ostao bez dvadesetosmogodišnje majke, ali i bez oca, koji je zarobljen na početku rata kao rezervni oficir kraljevske vojske i interniran u logor u Nirnbergu, odakle će izaći tek nakon kapitulacije Nemačke. Svoje najranije detinjstvo provodi u Sarajevu, kod bakine sestre Janje Baroš, a u Beograd prelazi godinu dana po završetku rata, sa svojim ocem. U septembru 1955. godine upisuje se na Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, gde diplomira 1961. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Momo Kapor, još kao gimnazijalac Treće beogradske gimnazije a zatim i kao student, počinje saradnju sa nekoliko časopisa u kojima objavljuje likovne kritike. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u Vidicima, Politici, Oslobođenju, Ninu, Mladosti i Književnim novinama. Tada nastaju i njegove prve radio drame koje šalje na konkurse, često pod pseudonimom. U vreme završetka Akademije, 1961. godine upoznaje Anu Pjerotić, kćerku uglednog lekara Ante Pjerotića, sa kojom se venčava posle nekoliko godina, 1964. godine. U ovom braku rođene su kćerke Ana i Jelena. Nakon venčanja živeli smo u iznajmljenoj sobi na Crvenom krstu, a zatim u iznajmljenom stanu u Siminoj ulici. Kiriju za taj stan smo platili godinu dana unapred od nagrade koju je dobio za jednu od svojih radio-drama, baš u trenutku kad se rodila naša kćerka Ana. Ubrzo se zapošljava u Jugoslavija publiku, a ja nastavljam studije na Filozofskom fakultetu, gde sam 1966. diplomirala na katedri za psihologiju. Naš prvi pravi dom nalazio se u ulici Kraljevića Marka, gde se rodila naša mlađa kćerka Jelena. Nekoliko godina kasnije zamenili smo ga za prostraniji stan u Kondinoj ulici, u kojem smo zajedno živeli do Momine pedesete godine. Tu su nastale Beleške jedne Ane, Provincijalac, Foliranti, Zoe... U ženskom časopisu Bazar počinju da izlaze tekstovi o tinejdžerki Ani, ilustrovani rukom autora. Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga Beleške jedne Ane. Tu sam iznosio mnogo opasnije stavove od onih koji su se mogli naći u disidentskoj literaturi. Tadašnji Politbiro bi ispao smešan da je napadao tinejdžerku sa kikicama (...) Tada sam sebe proglasio za lakog pisca čija su dela bila zgodna za čitanje pod haubama frizerskih salona, da bih se zaštitio od napada političkih oligarhija koje su se smenjivale na vlasti tokom mog života. U tom periodu počinje i saradnja Mome Kapora i izdavačke kuće Znanje, koja u okviru biblioteke HIT objavljuje prve Kaporove romane koji će mu doneti ogromnu popularnost. Njegove knjige su godinama bile na vrhu lista najčitanijih dela, a on je vrlo brzo postao miljenik publike. Zahvaljujući svojim autorskim emisijama na radiju i televiziji stekao je široku popularnost koja je u to vreme bila neuobičajena za književnike. 1988. godine razvodi se od prve supruge da bi ubrzo nakon toga ušao u novi brak. Momo Kapor je autor preko četrdeset knjiga. Osim romana i priča pisao je drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge strane jezike. Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragocen hroničar zbivanja, često nesrećnih, koja su pratila njegov narod. Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Umro je 2010. godine u Beogradu. Uz podršku Fonda Momo Kapor, koji su osnovale kćerke Ana i Jelena, Učiteljski fakultet u Beogradu organizovao je prvi naučni skup o književnom stvaralaštvu Mome Kapora. Skup je održan u Beogradu i u Rimu, a rezultat je zbornik radova Pripovedač urbane melanholije koji je do danas najpotpunija analiza Kaporovog književnog opusa.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com