Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Abecedar“ Česlava Miloša u izdanju Lagune

„Abecedar“ Česlava Miloša u izdanju Lagune - slika 1
Izdavačka kuća Laguna objavila je još jedno važno delo svetske književnosti. Reč je o knjizi slavnog poljskog nobelovca Česlava Miloša, „Abecedar“. Ovim proznim delom Miloš je prišao najbliže formi romana, budući da je sebe uvek prvenstveno smatrao pesnikom.

Ovaj roman u odrednicama, kako ga je nazvao, zapravo je lični izbor pojmova, ličnosti, izraza i predstava koje su autora uvek zaokupljivale, „rečnik jednog života“. „Abecedar“ poljsko-litvanskog nobelovca može se čitati od početka, iz sredine ili s kraja, a da se ne izgubi nit piščeve misli ni celina njegovog obuhvatnog uvida u doba u kojem je živeo, njegove više ili manje značajne protagoniste i događaje koji su ga obeležili.

„Vodilo me je sećanje na ljude i događaje, ne dozvoljavajući mi doterivanje, terajući me napred, samo da još nekoga ili nešto smestim u knjigu. Možda će čitalac osetiti to obilje materijala koje traži da izađe na svetlost dana, tako da se iza svake stranice kriju druge, koje bi mogle da budu napisane“, napisao je Miloš na početku knjige „Abecedar“.

Knjiga sadrži i indeks imena i komentare prevodioca o pojedinim ličnostima i pojmovima.

Česlav Miloš (1911–2004), poljski pesnik, esejista, romanopisac i prevodilac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1980), veći deo svog života proveo je u emigraciji. Rođen je u Šetejnjama (Litvanija). Debitovao je kao pesnik 1930. godine. Posle rata radio je u diplomatskoj službi komunističke Poljske, najpre u SAD, a potom u Parizu. Godine 1951. zatražio je politički azil od francuskih vlasti. Od 1960. radio je u Berkliju na univerzitetu kao profesor slovenske književnosti. Devedesetih godina preselio se u Krakov.

„Abecedar“ je s poljskog prevela Ljubica Rosić.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Česlav Miloš

Česlav Miloš

Česlav Miloš (1911–2004), poljsko-litvanski pesnik, književnik, esejista i prevodilac. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1980. Rođen je u malom mestu u Litvaniji u plemićkoj porodici. Sudirao je u Vilnjusu. Upisao je polonistiku, studirao mesec dana i prešao na pravo, ali je i dalje sarađivao sa polonističkim književnim kružocima. U Parizu je kao stipendista boravio od 1931. gde se upoznao sa novim pravcima u književnosti. Tada je prvi put sreo svog rođaka, francuskog pesnika, metafizičara i kabalistu, Oskara Vladislava Miloša de Lubiča. Drugi njegov boravak u Parizu - školske 1934/35. bio je za njega mnogo značajniji. Po povratku iz Pariza radi u Radio Vilnjusu 1936/37. kada su ga nacionalisti izbacili zato što je pravio emisije o Belorusima i Jevrejima. Dobija posao u Radio Varšavi, gde upoznaje svoju buduću suprugu Janjinu Dlusku, ali i neke pesnike. Posebno mu je blizak Ježi Andžejevski. Ratno vreme provodi u Varšavi, odakle 1944. odlazi u slobodni Krakov. Jedno vreme posle rata radi kao poljski diplomata u SAD. Godine 1950. za katolički Božić poljske vlasti mu oduzimaju pasoš. Zahvaljujući tadašnjem ministru inostranih poslova Modžejevskom, odnosno, njegovoj supruzi Nataliji, pasoš mu je vraćen. U leto 1950. izabran je za sekretara Poljske ambasade u Parizu. Dana 15. februara 1951. napustio je ambasadu i zatražio politički azil od francuskih vlasti. Izvesno vreme proveo je u poljskoj „Kulturi“, a potom je s porodicom živeo u malom mestu kraj Pariza. Godine 1961. pozvan je da radi, najpre kao gostujući profesor u SAD. Predavao je književnost na Univerzitetu Berkli. Ranih devedesetih vraća se u Poljsku. Sebe je uvek prvenstveno smatrao pesnikom, i to hermetičkim pesnikom za malobrojnu čitalačku publiku, potom esejistom, a najmanje romanopiscem. Svoje najpoznatije delo, zbirku antistaljinističkih eseja „Zarobljeni um“, napisao je 1953. Ono mu je donelo veliku popularnost. U esejima je, kako je često pominjao, govorio ono što nije mogao da kaže u poeziji. U svojim poznijim delima bio je blizak Aleksandru Vatu i temi katastrofizma. Iskazivao je zabrinutost za sudbinu kulture i pisao je pesme bez određenog sadržaja inspirišući se primitivnom i varvarskom kulturom. Bavio se i temom umetnika u egzilu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com