
Limeni dečaci
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Rasprodato
Želite da vas obavestimo kada artikal ponovo bude dostupan? Kliknite na dugme ispod!
Besplatna dostava na teritoriji Srbije za porudžbine preko 3.000 dinara.
Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič
Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Stanislav, Ukrajina), sovjetska i beloruska književnica, novinarka i scenarista dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. Otac joj je bio Belorus, majka Ukrajinka. Završila je studije žurnalistike na Beloruskom državnom univerzitetu 1972. i radila kao vaspitačica, učiteljica istorije i nemačkog jezika u nekoliko škola na jugu Belorusije i kao novinar u lokalnim beloruskim novinama. Primljena u Savez pisaca SSSR 1983. Od 2000. godine živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a od 2013. ponovo u Belorusiji. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu „Angelus“, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za „višeglasno stvaralaštvo – spomenik stradanju i herojstvu našega vremena“. Slog njene prve knjige Otišao sam sa sela partijska cenzura je 1976. godine rasturila zbog kritike represivnog sistema izdavanja pasoša sovjetskim građanima. Druga njena knjiga Rat nema žensko lice (1985), zapravo prva koja je objavljena, početak je njenog zamišljenog ciklusa „Glasovi utopije“ i zasniva se na zapisima iskaza žena učesnica Drugog svetskog rata. Slede u istom maniru knjige Cinkani momci (1991), sastavljena od priča majki koje su izgubile svoje sinove u ratu u Avganistanu, i Začarani smrću (1993), posvećena problemu samoubistva u vreme oštrih društvenih promena u bivšem Sovjetskom Savezu. Posle Černobiljske molitve (1997), koja joj je donela svetsku slavu i objavljena u 4 miliona primeraka, objavila je još knjige Poslednji svedoci – nimalo dečje priče (2004), u kojoj o Drugom svetskom ratu na području tadašnjeg Sovjetskog Saveza govore svedoci koji su tada bili deca, i Second hand vreme (2013), gde autorka tematizuje problem uticaja istorije raznih država na svest njenih građana u procesu formiranja fenomena „sovjetskog čoveka“. Napisala je dvadesetak scenarija za dokumentarne filmove i tri drame. Na Svetlanu Aleksijevič su najviše uticali beloruski pisci Ales Adamovič i Vasilj Bikov, a donekle i Varlam Šalamov, koga je smatrala najboljim piscem XX veka, dok nju kritika svrstava među najznačajnije predstavnike dokumentarističke proze, kao što su Truman Kapote i Norman Majler. Foto: A. Mahmoud
Više o autoru
Slični naslovi
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Kupci ove knjige kupili su i
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
4.8Prosecna ocena je 4.8 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Učlanite se u Lagunin klub čitalaca i obezbedite 10% popusta na sve Lagunine knjige, popuste koji rastu do 20%, rođendanski popust od čak 40%, dodatne pogodnosti na društvene igre, gift asortiman i Bukmarker kafeterije – jer čitanje je još lepše kada vam se isplati.
Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844
•Powered byoozmi.com


















