.jpg)
Iako je pariski dendi naširoko prepoznat kao jedan od osnivača književnog realizma – inspirisao je, na primer, Vajlda, Engelsa, Prusta, Dikensa, Dostojevskog i Keruaka, nije bio poznat po brzom pisanju. Umesto toga, niko nije mogao da nadmaši njegovu izdržljivost, fokus i posvećenost tokom dugih sati. Za vreme života, uspeo je da napiše više od 40 objavljenih tekstova, pre nego što je preminuo u 51. godini. Njegovo najveće delo „Ljudska komedija“, kolekcija je kratkih priča i romana koja predstavlja kaleidoskop živopisnih likova u panoramskom prikazu francuskog života nakon pada Napoleona Bonaparte – još jednog kofeinskog zavisnika. Balzakov omiljen metod pisanja bio je lagan obrok i onda spavanje do ponoći i onda pisanje tokom dugih noćnih sati. Ovde priča o kreativnom uticaju kafe na njegov mozak željan kofeina:Podelite na društvenim mrežama:
Portret Selina u mladosti: Neulepšani London, neherojski rat
Prikaz romana „Kako to izgleda?“: Iskreno i hrabro
Prikaz knjige „Pozorišna posla“ Vladete Jankovića: Zlatni presek srpske teatrologije
Prikaz knjige „Pisma Mileni“: Intimna razmišljanja čuvenog pisca
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.