Laguna - Bukmarker - Urgentan poziv da se izborimo za budućnost dok još možemo - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Urgentan poziv da se izborimo za budućnost dok još možemo

U novoj knjizi „Posle apokalipse“ filozof Srećko Horvat nas poziva da razmotrimo apokalipsu u okvirima „otkrovenja“ pre nego „kraja sveta“. On pokazuje da su različite pretnje opstanku čovečanstva i čitave planete, kao što su nuklearna pretnja i klimatska kriza, međusobno povezane ne samo tekućom pandemijom kovida 19 već pre svega virusima kapitalizma i fašizma. U pokušaju da sagleda budućnost Černobilja, Mediterana ili Maršalovih Ostrva, ali i mnogih mesta pogođenih virusom kovid 19, Horvat smatra da je na pomolu doslovno izumiranje, kraj bez presedana: alternativa nije više socijalizam ili varvarstvo, već radikalno osmišljavanje novog sveta ili samouništenje.

Horvat nas poziva na radikalno osmišljavanje novog sveta tako što će se različiti pokreti širom sveta ujediniti u jedan – transnacionalnu i međugeneracijsku mobilizaciju bez presedana koja bi stvorila politički subjekat sposoban da povuče kočnicu za slučaj nužde.

Kako je sam rekao u intervjuu za magazin Nedeljnik, „činjenica je da je pandemija ojačala društvo kontrole i ubrzala implementaciju raznih tehnologija – od biometrije do zumifikacije – za čije bi prihvaćanje i širenje vjerojatno trebalo više godina da nije bilo virusa. Koronavirus bi mogao biti tek mala fusnota naspram virusa tehnologije koja već sada, upravo zahvaljujući pandemiji, radikalno mijenja sve segmente naših života. Pritom nisam tehnofob niti mislim da možemo bez tehnologije, pitanje je uvijek – kako je to Hampti Dampti slavno rekao Alisi u zemlji čudesaֹ – ko će biti gospodar?“

Srećko Horvat, hrvatski filozof i politički aktivista, prvi put u je žižu interesovanja javnosti došao zahvaljujući knjizi „Protiv političke korektnosti“ 2007. godine. Otad je napisao više od petnaest knjiga, prevedenih na petnaest jezika, a svojim delovanjem se profilisao u jednog od važnijih intelektualaca u Evropi. Tekstovi su mu objavljivani u Gardijanu, Njujork tajmsu, Špiglu i drugim vodećim svetskim medijima. U Laguni su, osim „Posle apokalipse“, objavljene njegove knjige „Šta Evropa želi“ (zajedno sa Slavojem Žižekom) i „Radikalnost ljubavi“.

U prvom prevodu sa engleskog jezika, knjigu „Posle apokalipse“ Srećka Horvata možete naći od četvrtka 16. septembra u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.