Laguna - Bukmarker - Ti mitski književni parovi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ti mitski književni parovi

Ove ljubavnike je prožimala destruktivna strast, koja je obeležila svet književnosti i preokrenula život protagonistima. Između intelektualnog prećutnog sporazuma i putene ljubavi, bogate prepiske svedoče o strastvenim vezama ovih pisaca.



Žorž Sand i Alfred de Mise: najstrastvenija veza

Sreli su se na jednoj večeri u junu 1883. Ljubav na prvi pogled. Mise joj je pisao: „Zaljubio sam se u Vas već prvog dana kad smo se sreli.“ Prava strast je pokrenula dvoje pisaca koji su razmenili brojna ljubavna pisma, svoje ideje i crteže. Ali je jedno putovanje u Veneciju bilo pogubno za njihovu ljubav: bolest, neverstvo, nagli raskidi, neredovna dopisivanja, pomirenja u alkoholnom i dementnom stanju, tokom dve godine svega je bilo u melodrami koju su odigrali ljubavnici iz Venecije.

Frensis i Zelda Ficdžerald: najromanesknija veza

Oboje su bili lepi i čekala ih je divna budućnost u književnosti. Skot, pisac koji obećava, i Zelda, mlada igračica, prave su ikone dvadesetih godina 20. veka. Ali iza tog privida par je bio na velikim mukama. Optuživali su se međusobno za plagijat, a bili su jedno drugom izvor književne inspiracije. Depresivni, šizofreni, preterivali su u svemu: Skot postaje alkoholičar dok Zelda pokušava da zaboravi na svoj očaj napornim vežbanjem klasičnog plesa.

Pol Verlen i Artur Rembo: najtragičnija veza

Godine 1871. Artur Rembo je došao u Pariz i upoznao Pola Verlena. Dve duge godine dvojica pesnika zajedno su pisali čudesne stihove. Iz te nevine intimnosti rodila se zabranjena ljubav. Rastrzan između ljubavi prema ženi Matildi i prema ljubavniku Rembou, Verlen je gledao na svoju homoseksualnost kao na životno iskustvo. Srećna i bolna, njihova priča se završila jednog tužnog dana u julu 1873. u Briselu kada je, izmučen i pod dejstvom alkohola, Verlen ispalio metak u Remboa.

Kolet i Vili: najslobodoumnija veza

Anri Gotje Vilar, poznat kao Vili, venčao se s Kolet 1893. godine. Književni par se nastanio u Parizu u Vilijevoj garsonjeri i vodio je mondenski život. Iako je Vili zahtevao od spisateljice heteroseksualnu vernost (koje se sam nije pridržavao), nimalo mu nije smetalo da ona eksperimentiše sa ženama. Mada su njih dvoje propovedali slobodoumnost, Kolet je zapravo bila Vilijeva zarobljenica.

Alber Kami i Marija Kasares: najtajnija veza

Njihova prepiska je nedavno objavljena (865 pisama) i obelodanjena je snaga njihove ljubavi. Nobelovac i slavna glumica voleli su se više od petnaest godina, sve do Kamijeve smrti, i nisu prestajali da pišu jedno drugom. „Ništa nije lepše, plemenitije i nežnije od moje želje za tobom“, piše Kami u avgustu 1948. „Čekam čudo koje uvek donese tvoje prisustvo“, odgovara mu Marija Kasares.

Henri Miler i Anais Nin: najpotpunija veza

Strast gurnuta u ekstrem, ispunjenje fizičke i intelektualne ljubavi koja hrani pisanje. Miler je ostvario svoj najluđi san: život i književnost zajedno u ljubavnom zanosu. Za njega je ovo bio period velikog kreativnog uzbuđenja. Zajedno su čitali, pisali, njihov život bio je praznik rada, lude ljubavi, pisama i snova. „Fizički sam opsednuta Anrijem… Spaja nas vitalna, vatrena, stvaralačka i intelektualna veza“, piše ona. Prvi put Miler voli umetnicu, inteligentnu ženu, koja će ga pustiti da stvara. „Toliko me usrećuješ što ne tražiš da se delim napola, što dopuštaš da u meni živi umetnik a ipak ga ne stavljaš ispred čoveka, životinje, gladnog, nezasitog ljubavnika…“, izjavljuje onoj koja je naizmenično njegova muza, prijateljica i ljubavnica, koja će ostvariti njegove najsrkivenije maštarije.

Viktor Igo i Žilijet Drue: najstabilnija veza

Žilijet Drue, čije je pravo ime Žilijet Goven, bila je glumica. Godine 1833. igrala je ulogu princeze Negroni u komadu „Lukrecija Bodžija“ koji je napisao Viktor Igo. Zaljubljuju se jedno u drugo i započinju dugu vezu, iako je pisac već oženjen. Ubrzo Žilijet napušta svoju karijeru i njemu u potpunosti posvećuje svoj život. Istovremeno je njegova saradnica i muza. Ona ga je i spasla smrti tokom nereda nakon državnog udara 2. decembra 1851. Igo beži u Brisel pa u Džerzi, uvek u pratnji Žilijet i svoje žene Adel. Kad je Adel umrla, Žilijet ostaje sama sa Viktorom Igoom. Tokom pedeset godina, koliko je trajala njihova veza, razmenili su 23.650 vatrenih poruka, redovnih pisamaca, iako su se svakodnevno viđali. Ko daje više? Ma hajdete, SMS se ne računa!

Pol Valeri i Katrin Pozi: najrazornija veza

Upoznali su se u julu 1920. na jednoj večeri u Parizu. On ima 50 godina, oženjen je, ona ima 38 i ne živi više sa svojim mužem. Ovo je početak jedne ljubavne priče koja će uništiti oboje, ali i početak neverovatno poetične i senzualne avanture. Njihova uzajamna strast nije procvetala, već je za oboje postala oruđe za mučenje. Osam godina kasnije, umorna od njegovih neverstava, oportunizma, vatrena Katrin će okončati vezu prezrevši svog ljubavnika i ne odgovorivši mu više ni na jedno pismo.

Franc Kafka i Feliče Bauer: najluđa veza

Praški pisac čije je genijalno delo prožeto apsurdom i košmarom upoznaje ovu mladu Nemicu „koščatog, skoro beznačajnog lica“ na jednoj večeri. Započinju vezu od pet godina, uglavnom epistolarnu. Kafka joj piše tri pisma dnevno i u njima opisuje negativnu prirodu njegove ljubavi: „Moja potreba za neprekidnom prepiskom s tobom ne zasniva se na ljubavi već na mom nesrećnom stanju duha.“ Verili su se dva puta i oba puta je veridbu okončao Kafka. Konačno su prekinuli vezu 1917. jer je Kafka, izmučen predanošću, smatrao da ga ona ometa da dovrši svoje delo. „Kad ne pišem, osećam da me neka neumoljiva ruka odvaja od života“, poveriće joj se Kafka.

Madam de la Fajet i La Rošfuko: najčednija veza

Prijateljstvo ovo dvoje zaljubljenih trajalo je 25 godina, dok ih smrt nije rastavila. Verovatno su se zbližili 1659. dok su zajedno radili na istoj knjizi, autor „Maksima“ i autorka „Princeze od Kleva“ bili su „neophodni jedno drugom“ i viđali su se svakog dana. Spajala ih je „divna simpatija“, odnos pun poštovanja, u kojem je razum pobedio osećanja. Mada je vojvoda prihvatio mudrost koju mu je nametnula njegova prijateljica puna vrlina, nije zbog toga manje patio! Ali kako je znao da je voljen, postepeno je odustajao, godine su tome doprinosile, i bio je njen na način na koji je ona to želela. Madam de la Fajet je ostala neutešna nakon smrti svog prijatelja i nadživela ga je deset godina.

Simon de Bovoar i Žan-Pol Sartr: najsamostalnija veza

Oni su bili najveći književni par avangarde! Upoznali su se u amfiteatru Sorbone dvadesetih godina 20. veka. Mada je u narednih pedeset godina ovo dvoje filozofa delilo život, ideje i bitke, na kraju je samostalnost ostala stub njihove dugovečnosti. Nikada venčani, bili su libertinski par i uživali su potpuno poverenje. Tako je Simon de Bovoar imala nekoliko homoseksualnih veza i strastvenu vezu sa američkim piscem Nelsonom Algrenom koja je trajala petnaest godina. Ali kao što je sam Sartr rekao: „Sartr se ne može zamisliti bez Bovoar, ni Bovoar bez Sartra“. Sahranjeni su jedno pored drugog na groblju Monparnas u Parizu.

Dobro je znati: Hotel Pera (Hôtel les Plumes) u Parizu imao je dobru zamisao da slavi tri poznata para: Igoa i Žilijet, Verlena i Remboa, Sandovu i Misea. Ovo romantično zdanje u svojih 35 soba nudi delove njihovih priča: citate, odlomke iz pisama, potpise, njihove portrete. Možete da rezervišete noćenje u jednoj sobi za stotinak evra.


Autor: Oreli Marti
Izvor: unmondelitteraire.com
Prevod: Maja Mihajlović


Podelite na društvenim mrežama:

francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
09.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
10 najneobičnijih biblioteka iz celog sveta video  laguna knjige 10 najneobičnijih biblioteka iz celog sveta [video]
09.05.2024.
Prema rečima Stivena Kinga, knjige su jedinstvena prenosiva magija. One moraju negde biti smeštene, a zgrade koje su stvorene za njihovo skladištenje mogu biti podjednako magične kao i one same. Posto...
više
 neka ljubav vlada prvi memoari otkrivaju čistu zrelost slavnog muzičara laguna knjige „Neka ljubav vlada“: Prvi memoari otkrivaju čistu zrelost slavnog muzičara
09.05.2024.
Nije iznenađenje što je roker Leni Kravic svoje memoare „Neka ljubav vlada“ posvetio svojoj majci, glumici Roksi Roker. Najpoznatija po ulozi u „Džefersonovima“, Roksi predstavlja temelj oko kog je Le...
više
prikaz papirne palate mirande kauli heler velike male laži u stilu džona čivera laguna knjige Prikaz „Papirne palate“ Mirande Kauli Heler: „Velike male laži“ u stilu Džona Čivera
09.05.2024.
El Bišop, narator dugo najavljivanog debitantskog ostvarenja Mirande Kauli Heler, na prvu loptu ne ostavlja baš lep utisak. U trenutku kada je upoznajemo nalazi se u porodičnoj vikendici na Kejp Kodu ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.