Laguna - Bukmarker - Studenti su napravili šesnaestovekovnu mašinu za čitanje knjiga - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Studenti su napravili šesnaestovekovnu mašinu za čitanje knjiga

Agostino Rameli, vojni inženjer u šesnaestovekovnoj Italiji, dizajnirao je razne neobične naprave tokom promenljivog vremena renesanse, a među njima su kranovi, mlinovi za žitarice i pumpe za vodu. Ipak, posebno očaravajući aparat koji je zamislio bio je onaj namanjen hranjenju uma: drveni točak sa policama koji omogućava korisniku da čita nekoliko knjiga u isto vreme. „Ovo je prelepa i genijalna mašina, veoma korisna i pogodna za one koji uživaju u učenju, posebno za one koje muči giht“, napisao je Rameli u „Le diverse et articiose machine“, svom ilustrovanom magnum opusu mehaničkih rešenja. „Dodatno, poseduje još jednu pogodnost jer zauzima veoma malo mesta u prostoru u kom se drži.“

Foto: PUBLIC DOMAIN; MIREYA SALINAS / Atlas Obscura

Rameli na kraju nikada nije napravio ovu spravu, ali je ovaj „književni točak“ dugo intrigirao one koji izučavaju istoriju knjiga – a 2018. godine je grupa studenata inženjerstva na Ročester institutu za tehnologiju (RIT) odlučila da napravi dva komada. Počeli su od detaljnog izučavanja crteža italijanskog inženjera, zatim su obezbedili istorijski tačne materijale poput evropske bukve i belog hrasta. Uz pomoć savremenih alata i procesa, kao što su kompjutersko modelovanje i CNC mašine, oživeli su Ramelijeve ilustracije. „Ručno sečenje zupčanika bi dugo trajalo“, rekao je Ijan Kurc, jedan od učesnika u projektu. „Sama konstrukcija ne bi bila vredna utrošenog vremena da smo koristili šesnaestovekovne tehnike... Mislim da je Agostino više želeo da pokaže svoje razumevanje funkcionisanja sistema zupčanika.“

Danas se jedan točak nalazi u umetničkoj kolekciji biblioteke Volis u RIT-u, dok se drugi nalazi u ročesterskoj biblioteci Rosel Houp Robins. Teški su oko 270 kilograma i na njima ima mesta za osam knjiga. Korisnici mogu da sednu i zavrte drvene sanduke koji su pažljivo podešeni kako bi se izbegla neželjena pomeranja. Takođe, možete posmatrati i sam mehanizam: složeni sistem zupčanika koji se sastoji od spoljašnjih koji rotiraju oko centralnog zupčanika, nešto poput planeta koje kruže oko Sunca.

Ramelijev dizajn je sigurno inspirisao stvaranje sličnih točkova koji su napravljeni u 17. i 18. veku, a nekoliko njih postoji i danas. Ipak, sam dizajn je verovatno komplikovaniji nego što je trebalo da bude. „Postoje slični predmeti koje možete napraviti koji bi postigli gotovo iste ciljeve“, rekao je Met Nigrin, nekadašnji student koji je učestvovao u stvaranju točkova. „Ovo je zapravo više ekstravagantno nego što je praktično.“ Dodao je da bi efikasniji književni točak bio struktuiran poput ringišpila.

Jednostavnije naprave postojale su pre Ramelijevog nacrta. Srednjovekovni čitaoci su mogli da sede kraj vrteške sa knjigama koja je po horizontalnoj osi rotirala otvorene knjige. Stiven Galbrajt, kurator, kaže da je Rameli verovatno pokušavao da unapredi ovaj mehanizam zbog sve češće potrebe da se prelazi sa knjige na knjigu, a one su često bile obimne i teške. „Tokom 16. veka su knjige počele da mnogo više 'razgovaraju' jedna sa drugom – sve veći broj referenci među knjigama – tako da bi književni točak bio koristan“, rekao je i dodao: „Neki učenjaci kažu da je to početak ideje o hipertekstu, koncepta u kom čitalac sedi na jednom mestu i može da pristupi većem broju tekstova odjednom.“ (Ovaj koncept nam je danas i više nego poznat u vreme hiperlinkova, pretraživača i različitih tabova.)

Točkovi se koriste i kao sredstvo za učenje. Džuli Deker, profesorska muzejskih studija, pokazivala je studentima ovu napravu pa su oni stvarali video materijale, igre i instrukcije o njoj. Čak su i muzeji širom sveta pokazali interesovanje za ovu konstrukciju. Muzej jezika iz Rusije je napravio svoju verziju koristeći planove RIT tima koji su objavljeni na internetu. Takođe, jedan univerzitet iz Kalifornije planira da napravi sopstveni točak.

Bibliofili, posebno oni koji se pronalaze u pojmu „cundoku“ – japanskom izrazu koji opisuje naviku sakupljanja knjiga koje ne čitate –takođe bi želeli da poseduju Ramelijev točak. Iako i Kurc i Nigrin priznaju istorijski značaj aparata, obojica veruju da nije nimalo praktičan sa inženjerske tačke gledišta. „Mislim da to nije stvar koju bi trebalo da kupite, isprobate i držite u dnevnoj sobi – danas postoje mnogo korisnije alatke za tu svrhu“, zaključuje Nigrin. „Ali svakako da je reč o privlačnoj stvari i verovatno je jedna od luksuznijih na kojoj biste mogli da izložite svoje knjige.“

Izvor: atlasobscura.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.