Laguna - Bukmarker - „Sapijens“ ili zašto su naši preci stvorili gradove i carstva? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Sapijens“ ili zašto su naši preci stvorili gradove i carstva?

Sapijens: Kratka istorija čovečanstva“, kultna knjiga Juvala Noe Hararija, prevedena je na 60 jezika, prodata u više od 12 miliona primjeraka. „Sapijens“ se bavi najvećim pitanjima istorije i savremenog svijeta i to je jedna od najboljih verzija o našoj nasilnoj, veoma sposobnoj vrsti koju je neki homo sapiens ikada ispričao. Ovu knjigu objavila je Laguna u prevodu Tatjane Bižić.

Prije stotinu hiljada godina na Zemlji je živjelo najmanje šest ljudskih vrsta. Danas postoji samo jedna – homo sapiens. Kako je naša vrsta uspjela da pobijedi u bici za prevlast? Zašto su naši preci lovci-sakupljači udružili snage da bi gradili gradove i osnivali carstva? Kako smo počeli da vjerujemo u bogove, nacije i ljudska prava, u novac, knjige i zakone; kako smo pali u ropstvo birokratije, radnog vremena i konzumerizma? Kako će naš svijet izgledati u budućnosti?

U „Sapijensu“ Harari obuhvata čitavu istoriju čovječanstva, od prvih ljudskih bića pa do radikalnih preokreta na našem razvojnom putu: kognitivne, poljoprivredne i naučne revolucije. Crpeći materijal iz naučnih saznanja na polju biologije, antropologije, paleontologije i ekonomije, Harari istražuje kako su tokovi istorije oblikovali naša društva i naše ličnosti. Jesmo li bili srećniji kako je vrijeme proticalo? Hoćemo li ikada uspjeti da se oslobodimo nasljeđa koje su nam ostavili preci? I možemo li išta da uradimo kako bismo uticali na budućnost koja je pred nama?

Homo sapiens – kako, kada, zašto i dokle? Istorija se rijetko kada trudi da odgovori na takva pitanja – i po tome je ova knjiga jedinstvena ne samo među naučno-popularnim djelima. Juvala Nou Hararija ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske istorije – on sapijensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Šta je stvorilo sapijensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj? Umjesto na ere, on ljudsku povijest dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, poljoprivrednu, ujediniteljsku i naučnu. Prve su ga tri stvorile. Četvrta bi mogla da ga uništi – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapijens bi, naime, mogao postati prva vrsta koja je počinila kolektivno samoubistvo. Ovo je knjiga koja odgovara, ali još se više pita. Puna je, kao krimi roman, napetih zapleta i raspleta, zbog čega se kao najpopularniji roman i čita.

Harari iznosi brojna zapažanja o svijetu oko nas: kako raste tempo tehnološkog razvoja, politički sistemi koje smo naslijedili iz 20. vijeka mogli bi postati nerelevantni. Tehnološka revolucija sada se kreće brže od političkih procesa i uzrokuje gubitak kontrole političara i glasača nad događajima. Uspon interneta naznačava šta nam dolazi u susret. U decenijama koje su pred nama vjerovatno će biti više revolucija poput interneta, u kojima tehnologija ide ispred politike. Vještačka inteligencija i biotehnologija mogli bi uskoro donijeti reviziju ne samo društava i privrede već i samih naših tijela i umova. Mnogi današnji poslovi će biti automatizovani, milioni ljudi mogli bi biti protjerani s tržišta rada.

Nove profesije mogle bi se pojaviti, ali kako niko ne zna kako će izgledati tržište rada 2050. godine, niko ne zna ni šta danas treba učiti djecu u školi. Većina toga što djeca danas uče u školama biće potpuno nerelevantno kada napune 40 godina. Današnje demokratske strukture prosto ne mogu dovoljno brzo prikupiti i procesuirati relevantne podatke, mnogi glasači ne razumiju biologiju i kibernetiku u mjeri dovoljnoj da stvore primjereno mišljenje.

Tako tradicionalna politika demokratije gubi kontrolu nad događajima i ne uspijeva predstaviti nam smislenu viziju budućnosti. Ni ljevica ni desnica nema nikakvu viziju o tome gdje će čovječanstvo biti za 30 godina. Prosječan glasač počinje osjećati kako mu demokratski mehanizam više ne daje moć odlučivanja.

Danas, napominje Harari, imamo manje ljudskog nasilja nego ikada prije u ljudskoj istoriji. Ratovi nijesu do kraja nestali, ali transformisali smo se iz neizbježne katastrofe izvan ljudske kontrole u izazov kojim ipak možemo upravljati. U prošlosti ljudi su mislili da se ratovi podrazumijevaju i kako samo Bog može donijeti mir. Ali u posljednjih nekoliko decenija ljudi su otkrili kako imaju snagu da sami donesu mir svijetu ako donesu prave odluke. Danas je bogatstvo sve više temeljeno na znanju. A znanje ratom ne možete pokoriti.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana skrivena devojka lusinda rajli ponovo hara književnom scenom laguna knjige Prikaz romana „Skrivena devojka“: Lusinda Rajli ponovo hara književnom scenom
26.12.2024.
Kada je Lusinda Rajli preminula 2021. godine, čitaoci su verovali da je tu zaista kraj. Međutim, od tada je njen sin Hari Vitaker završio njenu poslednju, nedovršenu knjigu iz serijala Sedam sestara, ...
više
iz ugla prevodioca maca na recept  laguna knjige Iz ugla prevodioca: „Maca na recept“
26.12.2024.
Šta da radite kada ste pod stresom zbog posla, ne možete da spavate ili vam jednostavno treba uteha? Klinika Kokoro ima odgovor – prepisaće vam macu na recept! Šo Išida, autorka romana „Maca na rec...
više
radno vreme knjižara delfi i korisničkog centra tokom novogodišnjih i božićnih praznika laguna knjige Radno vreme knjižara Delfi i korisničkog centra tokom novogodišnjih i božićnih praznika
26.12.2024.
Obaveštavamo Vas da su 1, 2. i 7. januar neradni dani pa nećemo vršiti obradu i slanje porudžbina u tom periodu, već prvog sledećeg radnog dana. Porudžbine napravljene nakon 8. januara će biti ...
više
sve počinje od nas samih mnoštvo emocija na dizgramovoj promociji knjige sebi duguješ sve  laguna knjige Sve počinje od nas samih: mnoštvo emocija na Dizgramovoj promociji knjige „Sebi duguješ sve“
26.12.2024.
D. I. Zoranić, poznatiji kao Dizgram, predstavio je knjigu „Sebi duguješ sve“ i družio se sa čitaocima u sredu 25. decembra u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, koji j...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.