Laguna - Bukmarker - Revolucionarni pogled na istoriju zapadne civilizacije u knjizi „Kako je svet stvorio Zapad“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Revolucionarni pogled na istoriju zapadne civilizacije u knjizi „Kako je svet stvorio Zapad“

Džozefina Kvin, profesor antičke istorije na Oksfordskom univerzitetu, u svojoj najnovijoj knjizi „Kako je svet stvorio Zapad“ nudi revolucionaran pogled na istoriju Zapada, dovodeći u pitanje tradicionalnu ideju o njenom izolovanom razvoju. Ona prati složenu mrežu globalnih uticaja i razmena, od drevnog Bliskog istoka do daleke Azije, ističući da je Zapad oduvek bio proizvod prepletenih kultura. Kroz detaljnu analizu istorijskih izvora, arheoloških nalaza i genetskih analiza, Kvin ubedljivo dokazuje da je Zapad nastao kroz neprekidnu interakciju i usvajanje ideja i znanja iz svih krajeva sveta.
 
Priča kaže da je Zapad izgrađen na idejama i vrednostima antičke Grčke i Rima, koje su nestale iz Evrope tokom Mračnog doba, a zatim su ih ponovo otkrili renesansni humanisti. Ali šta ako to nije istina?
 
U smelom i majstorskom delu Džozefina Kvin tvrdi da je stvarna priča o Zapadu mnogo šira i da je veliki deo zajedničke istorije svih naroda izgubljen i potopljen konceptom o odvojenim „civilizacijama“ koji stari Grci i Rimljani ne bi razumeli jer su dosledno prepoznavali veze i pozajmice od drugih naroda. Krećući se od bronzanog doba do doba istraživanja, „Kako je svet stvorio Zapad“ pruža novi narativ prateći milenijume globalnih susreta i razmena koji su izgradili ono što se danas naziva Zapadom, dok su se društva sastajala, preplitala i ponekad razdvajala. Autorka se takođe oslanja na materijalnu kulturu tog vremena u umetnosti i artefaktima, kao i na nalaze najnovijih naučnih dostignuća u datiranju pomoću ugljenika i ljudskoj genetici, kako bi temeljno razotkrila mit o modernom Zapadu kao samostalnom čudu. Ona jasno ukazuje da istoriju ne stvaraju pojedini narodi – ljudi to čine.
 
„Kako je svet stvorio Zapad“ redefiniše naše razumevanje zapadnog „ja“ i „civilizacije“ u kosmopolitskom svetu današnjice. Knjiga je već dobila priznanje Timesa, Sunday Timesa, Observera, Economista, Guardiana, BBC History Magazina i drugih kao knjiga godine, privlačeći pažnju, kako akademske zajednice, tako i šireg čitalačkog kruga.
 
Knjigu „Kako je svet stvorio Zapad“ je preveo naš vrsni prevodilac Goran Skrobonja a možete je pronaći od ponedeljka 4. avgusta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige kal juga mističnim pustohodinama lepenskog vira laguna knjige Prikaz knjige „Kal juga“: Mističnim pustohodinama Lepenskog Vira
13.02.2026.
Slično Aleksandru Tešiću koji je unutar svog epskog romana „Lazarevo časomerje“ spojio više značajnih događaja iz srpske, vizantijske i ruske prošlosti, i Mladen Milosavljević u „Kalu juga“ spaja isto...
više
iz prve ruke prepleteni život ključ za razumevanje života laguna knjige Iz prve ruke – „Prepleteni život“: Ključ za razumevanje života
13.02.2026.
Kako gljive stvaraju naše svetove, menjaju naše umove i oblikuju našu budućnost, otkrivamo u knjizi „Prepleteni život“ Merlina Šeldrejka, koju nam preporučuje urednik Srđan Krstić. U mnoštvu dobrih...
više
 ma koliko danas svet izgledao strašno, poljubac i kontakt čine ga lepim i izazovnim održana promocija knjige zorice tomić poljubac  laguna knjige „Ma koliko danas svet izgledao strašno, poljubac i kontakt čine ga lepim i izazovnim!“: Održana promocija knjige Zorice Tomić „Poljubac“
13.02.2026.
Knjiga „Poljubac“ prof. dr Zorice Tomić predstavljena je u četvrtak 12. februara u knjižari Delfi SKC koja je bila ispunjena do poslednjeg mesta.   O knjizi su, pored autorke, gov...
više
sajsi mc o zbirci šta žulja zgrade poezija u muzici može svašta da trpi, na papiru ne laguna knjige Sajsi MC o zbirci „Šta žulja zgrade?“: Poezija u muzici može svašta da trpi, na papiru ne
13.02.2026.
Ivana Rašić, publici poznata kao Sajsi MC, već decenijama zauzima jedinstveno mesto na regionalnoj muzičkoj sceni – oštra, subverzivna, duhovita i politična, sa jezikom koji ne pristaje na kompromise....
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.