Laguna - Bukmarker - Regionalni obožavaoci serijala „Pesma leda i vatre“ nalaze nedokazive sličnosti sa domaćim prilikama… - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Regionalni obožavaoci serijala „Pesma leda i vatre“ nalaze nedokazive sličnosti sa domaćim prilikama…

„Pesma leda i vatre“ je jedan od najpopularnijih serijala epske fantastike svih vremena. Veličina sveta, neverovatna količina detalja ovog fiktivnog sveta, brojni likovi, mnoge misterije koje su ostale nerazrešene čak i posle pet knjiga, pružaju obožavaocima više nego dovoljno materijala da sami donose svoje teorije kuda će priča dalje ići dok dokono iščekuju da Martin završi šestu knjigu „Vetrovi zime“.

Ko je majka Džona Snežnog, da li je Edard Stark i dalje živ, zašto je Bog svetlosti izabrao Berika Donderiona... Samo su neke od misterija za koje su obožavaoci knjiga i serije smišljali sopstvene teorije. No, to nije bilo dovoljno pa su obožavaoci pronašli još jednu misteriju za koju je potrebna njihova teorija – šta je inspirisalo Džordž R. R. Martina da napiše svoju epsku sagu.

Iako je Martin više puta naveo da mu je za inspiraciju poslužio građanski rat koji se vodio u Engleskoj u XV veku, Rat ruža, korisnik Tumblr sajta došao je do teorije (koja je zasnovana na tekstu jednog hrvatskog komičnog sajta) da je Martina zapravo inspirisao građanski rat u Jugoslaviji.

Iako je to malo verovatno (čitaj: ni malo verovatno), zanimljiva je paralela koja je povučena između bivših jugoslovenskih republika i kraljevstva Vesterosa. Evo kako to zvuči:
 

Lanisteri – Slovenci




Plavokosi i bogati ljudi koji misle da su bolji od svih ostalih.
 

Hvat – Slavonija i obala (severna Hrvatska)




Predeo bogat plodnim tlom, čiji stanovnici nikada ne vode glavnu reč, ali su uvek bitan faktor.


Grejdžoji – Dalmatinci (hrvatsko dalmatinsko primorje sa ostvima)




Ljudi koji poštuju samo sebe i veruju da su svi ostali slabi. Mornari i pirati.
 

Erinov dol – Crna Gora




Neosvojiva planinska oblast. Čudni međufamilijarni odnosi, sinovi su uvek na prvom mestu. Grb im krasi soko.
 

Dorna – Makedonija




Nekadašnja južna pokrajina kao i Dorna u knjigama ima sunce na zastavi i grbu. Tamnoputi, lepi, oduvek su bili drugačiji od ostalih republika u Jugoslaviji.
 

Barateon – Bosna i Hercegovina




Krupni i srećni ljudi, uvek spremni na jelo i piće, glasni i hrabri. Neum može da predstavlja Krajluj s obzirom da ima pristup moru. Tito je možda poslužio kao inspiracija za Roberta Barateona. Njihove smrti su prethodile ratu.
 

Sever – Srbija




Zemlja vukova i drevnih heroja. Ponosan narod, borci za slobodu. Mnogi ih doživljavju kao divlje i okrutne. Bela sidrišta su Beograd, a u ovom poređenju Kosovo bi moglo da predstavlja Zid, a iza Zida divljani...
 

Targarjeni – Karađorđevići




Kraljevska porodica u izgnanstvu.
 

Brzorečje – Vojvodina




Neutralna oblast, umnogome podseća na Slavoniju. Iz nekog razloga uvek pogođena ratovima.
 
Izvor: chanyeolspout.tumblr.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
noć knjige od 12 do 14 decembra  laguna knjige Noć knjige od 12. do 14. decembra!
05.12.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Lagunin...
više
hitovi domaće i svetske književnosti u noći knjige  laguna knjige Hitovi domaće i svetske književnosti u Noći knjige!
05.12.2025.
Knjigoljupci, pripremite na vreme spiskove naslova koje želite u Noći knjige! Mi vam preporučujemo hitove domaće i svetske književnosti koji su upravo stigli u knjižare. U novom trileru Vanj...
više
i biblioteke učestvuju u 33 noći knjige laguna knjige I biblioteke učestvuju u 33. Noći knjige
05.12.2025.
Trideset trećoj Noći knjige, koja će trajati od 12. do 14. decembra 2025, priključile su se i brojne biblioteke. One će u manifestaciji učestvovati prvog i drugog  dana. Čitaoci će moći da...
više
važnost porodične bliskosti i podrške tribina o romanu narod što po snegu seje 5 decembra laguna knjige Važnost porodične bliskosti i podrške: tribina o romanu „Narod što po snegu seje“ 5. decembra
05.12.2025.
Poslednja tribina Laguninog književnog kluba u 2025. godini biće posvećena romanu „Narod što po snegu seje“ švedsko-laponske autorke Tine Harnesk. Razgovor će se održati u petak 5. decembra od 18 sati...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.