Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Ordesa“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Ordesa“

Napisan u prelomnom trenutku života pisca, Manuela Vilasa, roman „Ordesa“ više je unutrašnja, duhovna autobiografija, ukoliko tako nešto postoji, a manje je standardni autobiografski roman. Nastojeći da zabeleži vreme kada je, u svojim pedesetim godinama, doživeo smrt najpre oca, zatim i majke, razveo se, razdvojio od sinova, dao otkaz na poslu i prestao da pije, Manuel Vilas gradi priču o tužnom čoveku koji uzroke svoje tuge i otuđenosti od sveta pokušava da pronađe u odnosu s roditeljima. Nemogućnost popravljanja pogrešnih postupaka i nemogućnost postavljanja pitanja i rušenja porodičnih tabua, zbog činjenice da roditelji više nisu živi, unapred određuje na neuspeh pripovedačev pokušaj da promeni svoj život. Istovremeno, sposobnost da kroz sećanje o kojem pripoveda osvesti određene nedorečene porodične odnose, čini ga mudrijim. Ali ne i jačim.

U fokusu pripovedačevih sećanja jeste rano detinjstvo, gde iz pozadine porodičnih događaja izranja politička i kulturološka slika Španije iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka. Oslikavajući bogatu špansku provinciju Aragon i grad Barbastro pripovedač pokazuje kako malograđanski milje i društveni odnosi uspostavljeni u njemu utiču na oblikovanje porodičnih odnosa. Odsustvo iskrenosti i otvorenosti između njegovih roditelja međusobno i prema njemu, zbog čega on, ispostavlja se, pati veći deo svog života, pripovedaču se, u odraslom dobu, ukazuje kao posledica celoživotnog napora tih roditelja, pripadnika siromašne, niže srednje klase da dospeju i budu prihvaćeni u krugu bogatijih slojeva više srednje klase. Kapitalistička pomama za sticanjem bogatstva i društvenog prestiža, koja postaje određujuća za malograđanski kulturni krug, za pripovedača ima gotovo romantični oreol onda kada je se seća u periodu svog detinjstva, a ironijsko podsmešljivi prizvuk kada o njoj razmišlja u svojoj sadašnjosti, posebno kad to čini iz perspektive srednjoškolskog profesora španskog jezika i književnosti.

Nepodnošljiva praznina koju pripovedač počinje da oseća nakon smrti roditelja i koja ga pokreće na razmišljanje i pisanje, pokazatelj je jedne dublje praznine koja ga određuje kao čoveka i zbog koje nije mogao da se oformi u uspešnog supružnika ili oca. Strah da će i njegov odnos sa sinovima postati udaljen i hladan nakon razvoda, onako kakav je bio njegov odnos sa majkom i ocem, podstiče ga da zakopa dublje od površine, po slojevima koji u skladu sa malograđanskim skrupulama nikada nisu bili doticani.

Vodeći pripovedanje kao naizmenično nizanje fleševa iz detinjstva i sadašnjosti između dugih pasaža promišljanja o osećanjima, neiskazanim ili potisnutim, pripovedač bira slike iz kojih se kao iz mozaika izdvaja struktura jedne ranjene duše. Upečatljivoj i nedorečenoj epizodi porodične svađe na badnje veče koja se završava očevim bacanjem već postavljenih tanjira i majčinim vriskom, kojoj se često vraća u svojim sećanjima, pripovedač kontrastira putovanje u Ordesu, letnjikovac u dolini aragonskih planina. Mesto na kojem je ocu pukla guma na seatu, za kojim po sećanju traga odrasli pripovedač, izdvaja se kao idealno mesto sreće, kao jedina „dolina“ sreće u njegovom ne samo detinjstvu nego životu u celini. Ordesa iz naslova romana postaje utopija porodične sloge i ljubavi koje u pripovedačevom životu nije bilo i koju kao odrastao čovek pokušava da rekreira činom pisanja.

Intimistička, porodična perspektiva ovog romana na primamljiv način otvara univerzalne psihološke i sociološke teme, ali isto tako našem čitaocu donosi kolorit španskog podneblja i stila života španske srednje klase u vremenu kada se u našoj sredini živelo u drugačijem uređenju. S druge strane, prikazano globalno neoliberalno kapitalističko ujednačavanje koje nas u vremenu sadašnjosti sve dovodi u istu ravan, pokazuje nemoć pojedinca da se odupre sistemskim manipulacijama koje prodiru i do najličnijih slojeva života, što se u velikoj meri preklapa sa iskustvenim horizontom našeg čitaoca.

Autor: Nataša Anđelković
Izvor: Pečat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.