Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Ikonostas“ Gorana Petrovića: Poetička dalekovidost - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Ikonostas“ Gorana Petrovića: Poetička dalekovidost

Po pojedinim teorijama fantastičke književnosti, njena glavna crta jeste da unutar sveta koji je prikazan kao stvaran, pojedini elementi – sve više njih – ne mogu da se objasne logičkim sredstvima pa dolazi do čitalačkog oklevanja između njihovog tumačenja u svetlu prirodnih ili natprirodnih svojstava. Bilo da se ova dvojnost postiže alegorijom, hiperbolom, poetskim ili začudnim svojstvima, kolebanje između dva moguća tumačenja je osnova fantastičkog dela koje se, kad se sklope njegove korice, ispostavlja kao pojačano oneobičena slika zapravo stvarnog sveta.

U tom ključu, za drugu celinu svog Romana delte, Goran Petrović teško da je mogao osmisliti prikladnijeg junaka kojim delo počinje i završava se od, isprva, prostog seljaka Dovolje. Kao hiperbolično dalekovid, on nije uspevao da obavlja ni najosnovnije svakidašnje stvari, pa mu je u svojstvu vrhunskog posla kojim je mogao da se bavi poverena krava na čuvanje. S druge strane, kadra je da s ogromne distance uoči sitne pojedinosti, pa i one vezane za manastir koji je sa svojim radnicima – odnosno ljudima svog gospodara – u blizini podizao bugarski književnik Konstantin Filozof (koji će istorijski biti najpoznatiji po „Žitiju despota Stefana Lazarevića“). On vodi Dovolju u Beograd, kao novu prestonicu svog rečenog gospodara, da bude jedan od pristanišnih prepisivača. Njegova dalekovidost doneće mnoge koristi dvoru, a da je, i pored hiberboličnosti s kojom je prikazana, posredi zapravo slika stvarnog sveta, pojašnjava se na kraju knjige. Naime, Konstantin Filozof privremeno odustaje od sugestije despota Stefana da Dovolja iz velike daljine izveštava o tome koliko i kako vidi Beograd. Ovakva odluka književnika, usled straha da se grad odatle uopšte ne bi ni uočio, analogna je našem masovnom odustajanju od dugoročnih planova – od dalekovide optike – i preteranom obraćanju pažnje na ono što nam se čini važnim nakratko (u kratkovidoj projekciji). Petrović teško da je mogao ne samo da uzoritije osmisli jedno fantastičko delo nego i da na univerzalniji način opiše temeljan problem većine ljudi.

Mašteni naboj štiva veći je nego u prvom delu Romana delta, pod naslovom „Papir“. Središnje zbivanje protiče u odluci stotinu svetaca sa solunskih ikona da krenu na put: neke ga svojevoljno završavaju u osami, druge su presretnute vazdušnim ili vodenim putem... Samo jedna od njih, ikona Nepoznatog sveca, stiže do Beograda, za novu palatu despota Stefana Lazarevića.

Pva prva štiva četvoroknjižja, osim prikaza istorijskih ličnosti iz petnaestog veka i samog tog perioda (ali ovog puta ne u italijanskim zemljama već u srpskim, grčkim i turskim), povezuje bavljenje različitim profilima pisanja: u prošlom su glavni deo zadatka izneli pisci, a u ovom prepisivači i jedan filozof. Papir koji je u istoimenom romanu bio svojevrstan glavni junak, ovde se iz Amalfija, gde se proizvodi, seli u Grčku da bi tamo služio za Vaseljensku patrijaršiju, za umne glave širom te zemlje i da bi od njega trgovci imali koristi. Način na koji je oslikan u prethodnom delu, kao praktično živa stvar, predstavlja platformu za pridavanje takvih svojstava ikonama u ovom. Šta će dalje biti s amalfijskim papirom u Romanu delti, ostaje da se vidi, ali na osnovu prva dva dela četvoroknjižja, možemo očekivati da i preostala budu napisana izrazito maštovito i ubedljivo.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.