Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „I grob i rob“ Vuka Draškovića – Vreme pakta među ljudima rata - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „I grob i rob“ Vuka Draškovića – Vreme pakta među ljudima rata

Roman „I grob i rob“ svakako spada u ona dela iz čijeg se naslova može lako prepoznati i tema koja će biti obrađena i ugao iz kojeg će biti sagledana, jer Vuk Drašković nije slučajno preinačio čuvenu parolu od 27. marta 1941, koja je glasila: „Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob“, i nije je slučajno tako preinačenu stavio na korice svog novog romana, premda ovo nije samo priča o martovskom puču i demonstracijama, nego o desetogodišnjem periodu koji se u istoriji pokazao kao jedan od najtragičnijih za Srbe kao narod i Jugoslaviju kao državu.

Zahvativši vreme od stradanja kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseju 1934. do ulaska Crvene armije i partizanskih jedinica u Beograd 1944, Drašković je martovske događaje iz 1941. godine istakao kao prelomne i sudbonosne za sve naredne tragedije koje su morale uslediti i koje su, jedna za drugom, ostavljale sve teže posledice nesagledivih razmera, i to često bez mogućnosti da ikad budu protumačene na pravi način, već da ostanu kao mrlje u čiju se suštinu niti može niti želi proniknuti.

I dok se pri kraju romana ređaju fatalne posledice jednog čina čiji akteri nisu bili spremni za rat ali su mnogo manje bili spremni za mir, dotle su prethodno izneseni i detaljno sagledani svi događaji koji su, kako se čini, neminovno doveli najpre do pristupanja Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu, a zatim i do narodnog oduševljenja povodom vesti da je zbačena vlada koja je taj dokument potpisala.

Analizirajući političku situaciju u Evropi uoči Drugog svetskog rata, a naročito položaj jugoslovenske države između osnažene nacističko-boljševičke koalicije i razjedinjenih i oslabljenih zapadnih saveznika iz Prvog svetskog rata, Drašković veoma slikovito prikazuje jedno teško vreme u kome bi svaki jugoslovenski državnik, a ne samo knez namesnik Pavle Karađorđević, najradije voleo da nikada nije zauzeo taj odgovorni položaj, tim pre što su u prvi plan izbili oni koji ne govore mnogo toga pametnog, mada ih je lepo slušati, što će morati da priznaju čak i oni koji sa njihovim parolama i krilaticama nisu saglasni.

Znajući koliko su martovski događaji iz 1941. i danas kontroverzna tema, o kojoj je teško dati jednostavan i jednostran zaključak – a što je svakako slučaj i sa pojedinim prethodnim, a naročito docnijim događajima – pisac je ceo roman zamislio kao pripovedanje u prvom licu, a ponegde i kao dijalog u dramskoj formi, pri čemu se neretko stavovi nekolicine sagovornika sukobljavaju i međusobno demantuju, tako da čitalac ima dovoljno prostora da sâm donese zaključak o pojedinim pitanjima i nesuglasicama, ali i da roman ne shvati kao istoriografsku reviziju, nego prvenstveno kao fiktivno (ali sasvim moguće) viđenje jednog prosečnog Jugoslovena iz epohe o kojoj je reč.

Izabravši da celu priču sagleda očima novinara koji bi se, nekad slučajno a nekad namerno, zatekao na mestu gde se raspravlja i odlučuje o sudbini države, pisac je svog pripovedača zamislio donekle kao sveznajućeg i objektivnog posmatrača, ali je istovremeno njegov lik načinio kao sintezu svih nedoumica, paradoksa i kontradiktornih ideja koje su se u datom istorijskom trenutku prelamale preko srpskog naroda i Jugoslavije, od premišljanja i javnih debata da li treba stvoriti Veliku Srbiju ili ostati u Jugoslaviji, preko lomljenja da li je u Španiji važnije ratovati protiv Franka ili u ime Staljina, do straha da u Beograd ne umaršira ona vojska čije su pobede nad nacizmom bile sa radošću primane, ali samo dok se to dešavalo daleko na istoku Evrope.

Čitajući kako se uniforme i simboli na kapi menjaju radi novca i prividne moći, čitajući kako se umesto pogleda u budućnost radije gleda u prošlost i postavlja pitanje „šta bi bilo kad bi bilo“, čitajući kako se i u čoveku kao pojedincu suprotstavljaju prkos koji vodi u pogibiju i ćutanje koje može biti spas – mnogi će čitaoci imati utisak da je Vuk Drašković napisao ovaj roman baš u njihovo ime i da je rekao ono što su i oni sami želeli da kažu.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.