Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Dijamantsko oko“: Osveženje istorije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Dijamantsko oko“: Osveženje istorije

Budući da rat uglavnom pokreću i vode muškarci, retki su i, utoliko, dragoceniji romani koji se tiču uloge žena u njemu. Još su ređi oni čije se glavne junakinje neposredne akterke rata, a sasvim je jedinstvena pojava da romaneskna protagonistkinja bude – snajperista. Takav je slučaj sa Ljudmilom Milom Pavličenko u narativu „Dijamantsko okoKejt Kvin. Ova američka spisateljica je i inače ojačala savremenu proznu produkciju koja tematizuje žene u ratu.

Ako njeni romani „Alisina Mreža“ i „Rusalkin poljubac“ – čije je prevode na srpski takođe objavila Laguna – govore o špijunkama, odnosno pilotkinji koje mrse konce nacionalsocijalistima u Drugom svetskom ratu, Mila Pavličenko je, do početka „Dijamatskog oka“, svojim snajperom već pokosila trista devet glava. Međutim, štivo se ne otvara na bojnom polju, nego u Sjedinjenim Državama u avgustu 1942, kada ih posećuje sovjetska delegacija ne bi li od američkog predsednika dobila podršku kojom bi sprečila da SSSR bude poražen od Trećeg rajha.

Posle prologa u kojem lokalni novinarski korpus i predsednikova supruga Elenor Ruzvelt dočekuju delegaciju Rusa, smenjuju se „Opažanja prve dame“, istorija pristupanja Ljudmile Pavličenko sovjetskoj vojsci, njeno delovanje na Istočnom frontu i njen aktuelni boravak u SAD. Poglavlja su naizmenično pripovedana u prvom i trećem licu. Posebnu naratološku težinu ima završna autorkina Napomena iz koje čitalac saznaje šta je iz romana delo fikcije Kejt Kvin, a šta je izvučeno iz stvarnog dnevnika Ljudmile Pavličenko, glavne sovjetske snajperistkinje u Drugom svetskom ratu.

Ukoliko smo već konstatovali da je sve do dan-danas percepcija učešća žena u ratovima srazmerno veoma skromna, ona je to bila još više četrdesetih godina prošlog veka. O tome najbolje svedoče neverica američkih novinara da je dvadesetšestogodišnja „lejdi smrt“, kako su Ljudmilu zvali, mogla da snajperom presudi tolikom broju ljudi, kao i stereotipna pitanja koja joj postavljaju u intervjuima. Njihovo čuđenje je utoliko veće što teško da ima muškarca koji bi mogao parirati glavnoj junakinji po hrabrosti, odlučnosti i patriotizmu, ali ne samo po tome. Naime, Ljudmila beskrajno voli: sina Slavku koga je dobila sa arogantnim i ambicioznim lekarom Aleksejom, vod strelaca koje obučava, sa kojima sarađuje i kojima komanduje, bolničarku što vodi brigu o njoj kada je ranjena, jednog oficira sa kojim je u nekoj vrsti romanse…

Svojom čestitošću, hrabrošću i empatijom, pribranošću i strpljenjem u opasnim okolnostima i nadarenošću za posao koji radi, lik glavne junakinje i ono što joj se dešavalo na bojnom polju bili bi dovoljni da ispune ceo roman. Međutim, dodatni saspens je omogućen pretnjama smrću koje ona dobija za vreme svog boravka u Sjedinjenim Državama, a izgleda da neko nema najbolje namere ni prema američkom predsedniku Frenklinu Ruzveltu… Kako bi se zaštitila i pojačala svoje pozicije u SAD, Ljudmila se sprijateljuje sa „prvom damom“, a njihov odnos postepeno dobija na punoći. Sve se, na kraju, stapa, u tačno pogođenu mešavinu fikcionalnog, povesno potvrđenog i dnevničkog, koja od „Dijamantskog oka“ čini značajno osveženje u podžanru savremenog istoriografskog romana.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
surovi balkan u romanu bekos enesa halilovića laguna knjige Surovi Balkan u romanu „Bekos“ Enesa Halilovića
18.11.2025.
Možete li da zamislite vezu između Vergilijevog Eneje, Frigijaca – antičkog naroda iz Male Azije, Herodota, Autolika – Odisejevog dede, poezije Eskima s Grenlanda sa Balkanom? Težak poduhvat, zar ne!?...
više
prikaz romana bojana savića ostojića lusi, mladosti koje nema laguna knjige Prikaz romana Bojana Savića Ostojića: Lusi, mladosti koje nema
18.11.2025.
Dok u rukama prevrćem roman Bojana Savića Ostojića, knjigu boje bolničke zelene uniforme išaranu spajalicama, osluškujem utiske koji su ostali nakon više od mesec dana čitanja. Da li zbog boje knjige,...
više
dejan stojiljković od konstantinovog raskršća do dorćolskog rekvijema  laguna knjige Dejan Stojiljković: Od „Konstantinovog raskršća“ do „Dorćolskog rekvijema“
18.11.2025.
Pisac i scenarista Dejan Stojiljković jedan je od autora domaće scene koji već godinama uspeva da spoji istoriju, mit i emociju u dela koja osvajaju čitaoce širom regiona. Njegove knjige poput „Konsta...
više
goran marković o studentima i pesmi cveta trešnja u planini iz kultnog filma sabirni centar  laguna knjige Goran Marković o studentima i pesmi „Cveta trešnja u planini“ iz kultnog filma „Sabirni centar“
18.11.2025.
Goran Marković, reditelj i profesor emeritus, kada je prvi put čuo pesmu „Cveta trešnja u planini“, znao je da je to – to, i da će ona biti glavna muzička tema njegovog filma „Sabirni centar“. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.