Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Čast“, autorke Elif Šafak - Beskompromisni prikaz islamske kulture i tradicije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Čast“, autorke Elif Šafak - Beskompromisni prikaz islamske kulture i tradicije

Elif Šafak započinje roman „Čast“ neuobičajenom, crnohumornom i upozoravajućom posvetom: kada je imala sedam godina, živela je u zgradi, a jedan od komšija bio je krojač koji je imao običaj da tuče svoju ženu. „Uveče smo slušali viku, krike, psovanje. Ujutru smo nastavljali da živimo kao i obično. Svi u komšiluku pretvarali su se da nisu čuli, da nisu videli.“
 
Autorka, dakle, knjigu posvećuje „onima koji čuju, onima koji vide“, a zatim se okreće priči Esme Toprak, tursko-kurdskog porekla, odrasloj u Londonu, koja se sprema da krene ka zatvoru Šrouzberi. Tamo se nalazi njen brat koji je upravo odslužio 14 godina kazne za ubistvo. Jasno je, iako nikad nije eksplicitno rečeno, da je žrtva ubistva bila njihova majka. Esma priznaje da je često razmišljala o tome da ubije brata, iz osvete. A ipak planira da ga primi u svoj dom koji sada deli sa suprugom i dve ćerke.
 
Ovo je taman oblak koji se nadvija nad ostatkom knjige, u kojoj nam Esma nudi delove porodične istorije, počevši od rođenja njene majke u jednom selu u blizini Eufrata. Opisuje nam svet u kojem žene, kao i muškarci poštuju specifičan kodeks časti, što za rezultat ima izopštenje onih muškaraca koji nisu bili u stanju da žive u skladu sa njim, kao i smrt nekoliko žena iz njene porodice. Kada se njena porodica preselila u Istanbul, a zatim i u London početkom sedamdesetih, nisu se odrekli ovog kodeksa časti, ali što su se više navikavali na zapadnjački način života, to im ovaj kodeks više nije služio kao osnova na kojoj su gradili društvene odnose, već je postao obaveza koju više nisu razumeli niti su umeli da kontrolišu.
 
Otac, Adem, zaljubljuje se u ezgotičnu plesačicu. Osramoćen, napušta porodicu. Iskender, najstariji sin, ostaje nezaštićen i trpi brutalno maltretiranje pre nego što osnuje sopstvenu bandu koja drugima čini mnogo gore stvari. Njegovo shvatanje muškosti se dodatno pogoršava sa narastajućim radikalizmom mladih u njegovoj okolini, i on ima različita pravila za svoju devojku Engleskinju i za svoju majku, Pembe. Po tradiciji, on je postao glava domaćinstva, i iako majka ne voli da je on kontroliše, ipak mu popušta, čineći sve što je u njenoj moći da iskaže svoje slaganje sa „sultanom“.
 
Uporedo sa ovom, i te kako poznatom tragičnom pričom, odvija se još jedna. Čak i u tom seocetu u blizini Eufrata, gde majke ožale rođenje svakog ženskog deteta, žene imaju neosporan uticaj u društvu, iako su primorane da ga sprovode putem snova, predskazanja i napitaka. One, takođe, predstavljaju otelotvorenje nežnije strane islamske tradicije, odnosno samilosti i saosećajnosti, ohrabrujući naprednije shvatanje odnosa između tradicije i savremenog sveta. Pembe žudi za putovanjima, i želja će joj se ispuniti. Njena sestra bliznakinja, Džamila, ostaje i postaje jedna od najpoznatijih devica-babica u oblasti, neustrašivo obilazeći teritorije pod kontrolom bandita, stavljajući svoju sudbinu u ruke Gospoda. Kada u snu dobija upozorenje da joj je sestra u opasnosti, Džamila bez problema pronalazi ljude koji će je dovesti u London, bez potrebnih dokumenata. Dvoje mlađe dece iz porodice Toprak imaju sličan način razmišljanja i samostalnost, dok pokušavaju da se izbore sa protivrečnostima koje su uništile njihovu porodicu.
 
Elif Šafak je izuzetno popularna autorka u Turskoj, posebno cenjena među mladim, obrazovanim, nezavisnim ženama kojima se dopada spoj feminizma i sufizma, kao i razoružavajući ekscentrični likovi i vešto napisani obrti u njenim epskim ljubavnim romanima. Rođena je Strazburu, gde joj je majka, obrazovana u Evropi, Sjedinjenim Državama i Turskoj, radila kao diplomata. Neke romane je pisala na maternjem, turskom jeziku, a neke (kao što je ova) na engleskom jeziku. U svemu što piše pokušava da raskrinka ono za šta smatra da je laž ili lažna predstava. U ovom romanu bavi se „ubistvima iz časti“, kako ih mi znamo samo na osnovu šokantnih novinskih naslova. Roman podseća na delo „Boja purpura“ po beskompromisnom načinu na koji govori o muškom nasilju nad ženama i rešenosti da svojim likovima obezbedi bolju budućnost. Ali po duhu, samopouzdanju i šarmu, Elif Šafak je sličnija Izabeli Aljende. Njen prikaz islamske kulture, kako one tradicionalne, tako i one utopljene u tokove globalizma, je optimističan koliko i politički sofisticiran. Samo na osnovu toga bi trebalo da dobije pažnju koju oduvek i zaslužuje.

Izvor:  theguardian.com
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz zbirke potez perom potraga za ključevima blaga terija pračeta laguna knjige Prikaz zbirke „Potez perom“: Potraga za ključevima blaga Terija Pračeta
25.07.2024.
Izgubljene priče čuvenog britanskog pisca otkrivene su zahvaljujući grešci dvoje penzionera. Teri Pračet je toliko popularan pisac, tako da njegov konačni susret sa Smrću o kome nas je obavest...
više
rečnici srpske i slovenske mitologije tamare lujak nezaobilazni uvod u maštanje laguna knjige Rečnici srpske i slovenske mitologije Tamare Lujak: Nezaobilazni uvod u maštanje
25.07.2024.
Po obrazovanju konzervator, srpska spisateljica kratkih priča fantastike i horora, novinar i urednik Tamara Lujak (1976) već od svoje prve knjige „Rečnik straha“, koju je 2014. objavilo Društvo za afi...
više
o manga serijalu sani u emisiji kulturni dnevnik  laguna knjige O manga serijalu „Sani“ u emisiji „Kulturni dnevnik“
25.07.2024.
Popularni manga serijal Sani autora Taija Macumota bio je tema emisije „Kulturni dnevnik“ na RTS-u. Nisan Sani, automobil bez fizičke svrhe, postaje utočište za siročiće čija je jedina svetla t...
više
roman zločinački manifest dvostrukog dobitnika pulicerove nagrade kolsona vajtheda u prodaji od 26 jula laguna knjige Roman „Zločinački manifest“ dvostrukog dobitnika Pulicerove nagrade Kolsona Vajtheda u prodaji od 26. jula
25.07.2024.
Novi roman dvostrukog dobitnika Pulicerove nagrade za književnost Kolsona Vajtheda „Zločinački manifest“ mračna je i zabavna priča o Harlemu, gradu pod opsadom, ali i suptilno istraživanje značaja por...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.