Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ – Prilagođavanje - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ – Prilagođavanje

Pažnju novinarke „Njujorkera“ Suzan Orlin privlači tekst o krađi retkih i zaštićenih orhideja iz floridske močvare zvane Državni rezervat Fakahači. Njena intuicija pokazuje se tačnom na suđenju kradljivcima: konsultantu za hortikulturu Džonu Larošu i trima njegovim pomoćnicima iz indijanskog plemena Seminola. Štaviše, strašću za cvećem i prirodom, radoznalošću duha i ekscentričnošću, Laroš se pokazuje ne samo kao vredan istraživanja nego i kao model čoveka kakav bi i Suzan Orlin možda volela da bude. Upoređujući se sa njime, zaključuje da je postala osoba u čijoj naravi ima premalo mesta za strasti prema bilju i strasti, uopšte. Razlike između nje i Laroša se neizbežnim poznanstvom pojačavaju ali, kroz rad glavne junakinje, i smanjuju: dok je on fasciniran sposobnošću biljaka da se adaptiraju i mutiraju, Suzan je verovala da je za ljudsko biće adaptiranje pomalo sramna vrsta bega; ali pod uticajem Džona kao ličnosti ona piše knjigu kako bi i sama osetila strast kakvu kolekcionari orhideja gaje prema tom cvetu. Adaptirajući se novom svetu koji je otkrila, ona postaje nedosledna na najbolji mogući način, u svakom slučaju dovoljno dobar da ga, izvan stranica knjige, reditelj Spajk Džonz oseti kao izazov da adaptira roman Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ u veoma gledan film čiji će naslov, nimalo slučajno, biti: „Adaptacija“. (Film je drugačiji od romana koliko i Suzan od Laroša: ona se prilagođava njemu koliko i scenarista Čarli Kaufman njenom romanu.)

Svet rezervata Fakahači se sa svojom galerijom švercera i Indijanaca koji imaju posla s njima, opasnih kornjača ili krvoločnih kajmana, pokazuje glavnoj junakinji kao sasvim izvoran i drugačiji od svih koje je do tada upoznala. Laroševa predanost i harizma toliko utiču na Suzan da postaje opsednuta željom da vidi izrazito retku orhideju–duha, koju ovaj pustolov želi da klonira ne bi li se obogatio i, u isti mah, neutralizovao učinke nezakonske preprodaje ove biljke usled koje bi ona mogla da izumre. Suzan ne uspeva da vidi žuđeni cvet ali je dovoljno inicirana da završi roman o orhidejama i njihovom sakupljaču, knjigu koja je u potpunom duhu prirode priče i razlika naravi njenih protagonista: crnohumorna, cinična, ironična i – pošto i kroz bilje, i međuljudske odnose, na kraju slavi prilagođavanje – antinarcistička.
 
Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dve knjige s ai naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu laguna knjige Dve knjige s AI naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu
25.12.2025.
Među istovremeno bizarnim i tužnim vestima koje govore o problemima sa veštačkom inteligencijom, našla se i vest da su dva romana, koja su bila u trci za prestižnu novozelandsku književnu nagradu „Oka...
više
iz ugla prevodioca tajna božićna biblioteka dženi kolgan laguna knjige Iz ugla prevodioca: „Tajna božićna biblioteka“ Dženi Kolgan
25.12.2025.
Britanska autorka Dženi Kolgan, koja je nedavno bila gost Beogradskog sajma knjiga, napisala je dosad tridesetak knjiga od kojih su mnoge objavljene i kod nas. Najčešća tema njenih romana, osim ljubav...
više
prikaz romana optički nišan pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova laguna knjige Prikaz romana „Optički nišan“: Pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova
25.12.2025.
Neka pažljivo sprovedena statistika verovatno bi pokazala da najčešću temu u ovdašnjoj književnosti (ali i kinematografiji), pored ljubavi i istorije – uz to sa njima nekako neizbežno i neraskidivo sp...
više
prikaz romana humano preseljenje baba gizina sadržajna smrt laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Baba Gizina sadržajna smrt
25.12.2025.
„Prošlost je istorija, budućnost je misterija“, mantraju zavisnici na seansi. Ispostaviće se, međutim, da postoji i mnogo toga istorijskog i misterioznog između te dve imaginarne tačke – postoji višed...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.