Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“: Don Burduš Korleone - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“: Don Burduš Korleone

Rusi u Crvenoj armiji prešli su Dunav kao oslobodioci Srbije i Jugoslavije od nemačkog nacizma, a tri i po godine ranije nacisti su preko Dunava prvi put kročili na tlo Jugoslavije zahvaljujući jednom Rusu koji je pijankom skrenuo pažnju oficirima zaduženim da čuvaju Sipski kanal.

Koliko je puta u šali rečeno da bi Drugi svetski rat u Jugoslaviji sigurno trajao kraće da je Bata Živojinović stvarno činio na Neretvi, Sutjesci i u Sarajevu ono što će tridesetak godina kasnije činiti na filmskom platnu – ali jedna od prepreka prilikom izgradnje hidroelektrane Đerdap nestala je tek kad je proslavljeni glumac minirao crkvu, pod izgovorom da je to samo snimanje za scenu jednog crnotalasnog filma.

Paradoks da jedna mala zemlja u svom velikom i moćnom susedu istovremeno vidi i uzora i neprijatelja najbolje se ogleda u podatku da je iz Beča pravo za Beograd poslata granata koja je uništila klavir što je pola veka ranije došao – takođe iz Beča.

Verovatno će i ovo biti dovoljno da zaintrigira svakoga ko u ruke uzme knjigu „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“, gde se autor Momčilo Petrović uglavnom osvrće na događaje koje istoriografija za protekla dva stoleća nije istakla u prvi plan, ali koji svojim značajem ipak prevazilaze nivo trivijalnosti i dnevnog humora.

Uprkos tome što bi pojedine priče bacile novo svetlo na prelomne događaje od nacionalnog značaja i upotpunile biografije mnogih velikana srpske istorije, dosad su se retki tragovi o ovim zanimljivostima najčešće mogli naći u popularnim listovima i časopisima, i to u rubrikama rezervisanim za anegdote šokantnog sadržaja.

Pritom treba napomenuti da Petrović nije imao za cilj idealizaciju niti glorifikaciju pojedinih ličnosti i momenata iz srpske istorije, nego se držao činjenica i kad bi one mogle baciti negativno svetlo na događaje i biografije od kojih je već stvoren nacionalni kult.

Stoga je svojevrsnom preispitivanju podvrgnuto i rodoljublje Ivana Jugovića (osnivača beogradske Velike škole), i rodoljublje pesnika Jovana Jovanovića Zmaja, i rodoljublje državnika Nikole Pašića, pa i moral knjižara Gece Kona, a ukazano je i na izvesne ličnosti čije bi životopise i sama srpska istorija rado izbrisala, dok je posebna pažnja posvećena nekadašnjim veleposednicima koji se najčešće pominju kao nevine žrtve komunističke kolektivizacije i nacionalizacije.

Premda je Bora Stanković još tokom Prvog svetskog rata ukazivao na dvoličnost beogradskih bogataša (nije slučajno Petrovićev tekst o piscu „Nečiste krvi“ jedan od najdužih u knjizi), ipak se i u istorijskoj nauci sa više empatije piše o bivšem industrijalcu koji je umro maltene bosonog, nego o tome da su zahvaljujući njegovim korupcionaškim aferama mnogi umrli kao bosonogi vojnici i izbeglice.

Uvidom u Petrovićeve tekstove razbiće se takve predrasude i jednostrani zaključci, ali će biti ispravljeni i izvesni datumi koji se smatraju prelomnim, pa će se tako saznati da je prva pruga u Srbiji izgrađena nekoliko godina pre nego što je zvanično otvorena železnica, kao i da prvi protesti u Beogradu nakon Drugog svetskog rata nisu bili iz političkih razloga, nego zbog odluke žirija na festivalu popularne muzike.

Ne izostaju ni podaci o strancima koji su putem svojih impresija predočili srpske prilike Evropi i svetu, kao ni priče o Srbima koji su karijeru ostvarili daleko od zavičaja, a sa setom se čita i o propuštenim prilikama za planetarni uspeh, jer Burduš koji je ostao upamćen samo pod tim nadimkom zapravo je metafora za mnoge kojima nije bilo suđeno da ostanu upamćeni kao članovi porodice Korleone.

Primećuje se da autor zadržava neutralan i nepristrasan stav u svakom segmentu (pa čak i kad piše o prepoznatljivim simbolima vremena za koje se nostalgija podrazumeva), ostavljajući čitaocima da sami procene kako treba suditi o opisanim događajima i ličnostima.

Inače, u pojedinim slučajevima i treba izbeći bilo kakve otvorene stavove, jer ako se na primer uzme običaj poznat kao strndža, teško je odoleti želji za učešćem u tom ritualu, iako o dotičnom etnografskom fenomenu nije baš prikladno napisati bilo kakvu afirmativnu reč.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.