Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Medicina budućnosti“: Zdraviji, lepši, bolji? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Medicina budućnosti“: Zdraviji, lepši, bolji?

Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije, zdravlje je „stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti“. Kompanije poput Gugla, Majkrosofta i Epla rade na tome da ovu ideju, koju bismo mogli nazvati ostvarenjem svih snova čovečanstva, pretoče u stvarnost.

Novinar Tomas Šulc već godinama za Špigl obavlja intervjue sa investitorima, istraživačima i predstavnicima najviših krugova menadžmenta tehnoloških giganata u Silicijumskoj dolini. Ekskluzivni materijal koji je u međuvremenu prikupio poslužio je kao solidna osnova za fascinantnu knjigu pod naslovom „Medicina budućnosti“. Silicijumska dolina je odavno postala stecište vrhunskih svetskih naučnika, nepopravljivih optimista i svih onih koji sa nepresušnim entuzijazmom guraju točkove napretka u potrazi za boljim svetom, ali i mesto na kome se sva svetska pohlepa i megalomanija koncentrišu oko cilja da se čovečanstvo učini zdravijim, lepšim i produktivnijim. Šulc u deset poglavlja svoje knjige zainteresovanim laicima nudi uvid u mogućnosti koje se, danas i u budućnosti, otvaraju pred medicinskom naukom. Pritom nam jasno daje do znanja da granice između stvarnosti i naučne fantastike sve više blede.

Radikalna revolucija u sistemu zdravstvene zaštite

Glavnu tačku oslonca revolucije koja je trenutno u toku predstavlja digitalizacija medicinskog sektora. Ona stručnjacima iz različitih oblasti (poput biologije, informatike i robotike) omogućava da zajedničkim snagama ponude nova rešenja u polju medicine. Informacije o pacijentima i bolestima unose se u računare koji koriste tzv. tehnologiju dubokog učenja, a zatim se upoređuju i analiziraju u roku od samo nekoliko sekundi. Mašine su danas već u stanju da prepoznaju rak kože brže od bilo kog svog „kolege“ od krvi i mesa.

Već u ovom trenutku se možemo ozbiljno zapitati da li bi tvrdnje biotehnološke kompanije Moderna da će „ponovo napisati softver života“ trebalo tretirati tek kao prazno obećanje. Ambicija da se razvije program koji će govoriti ljudskim ćelijama koje proteine bi trebalo da sintetizuju kako bismo se, recimo, zaštitili od bolesti, mnogima će istovremeno zvučati i fascinantno i arogantno. Govoreći o ovoj mogućnosti, autor oduševljeno ističe: „Tako bi se naše telo pretvorilo u fabriku lekova.“ Potencijal „genetskih makaza“ CRISPR ležao bi u njihovoj sposobnosti da „manipulišu suštinskim osobinama biljaka, životinja i ljudi“. Šulc se pita hoće li ovakva dostignuća biti ostvarenje svih naših snova (efikasniji organizam, duži životni vek, skok na naredni stepenik evolucije) ili noćna mora (biološko oružje, eugenika, mutanti).

Još jedna značajna prekretnica u nauci je tzv. bioprinting. Tehnologija obećava da će pacijenti u budućnosti moći da računaju na organe iz 3D štampača. Primera radi, startap kompanija Organovo sintetizovala je delove pluća, srca i bubrega i, kako Šulc navodi, stvorila živo tkivo jetre – skoro identičnu repliku ljudskog. I druge kompanije vredno razvijaju tehnologiju koja će jednog dana ljudima obezbeđivati „rezervne delove“. Danas se na tržištu nalazi više od stotinu medicinskih 3D štampača. Španski naučnici su 2017. godine predstavili novi uređaj, koji za 35 minuta može da odštampa 100 cm2 ljudske kože. Da li će ovo biti rešenje za hronični nedostatak doniranih organa?

Šulc u „Medicini budućnosti“ postavlja teško izvodljivi zadatak da na jednom mestu predstavi sve kompleksne skokove do kojih je u poslednje vreme došlo u svetu medicine. Sasvim je očigledno zaražen euforijom koja vlada među protagonistima njegove knjige, ali ipak bi mu trebalo odati priznanje jer se svojski trudi da održi kritičku distancu ukazujući na etičke nedoumice. Medicina i sva za nju vezana istraživanja ne mogu i ne smeju izbeći suočavanje sa moralnim normama savremenog društva. Naše samopouzdanje, naše predstave o ličnom uspehu i ispunjenosti, kao i drugi aspekti svakodnevnog života, neraskidivo su povezani sa našim idejama o ostvarenju „viših ciljeva“. Namera Tomasa Šulca je da pokrene široku debatu o ovoj važnoj temi, zato što je siguran da se svet već nalazi u kovitlacu radikalne revolucije u sistemu zdravstvene zaštite. Trenutno je teško predvideti kako će ta javna debata izgledati.

Autor: Rafael Rau
Izvor: spektrum.de
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.