Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Posebno izdanje romana „Teodorin prsten“ Vanje Bulića u prodaji od petka 10. aprila

Posebno izdanje romana „Teodorin prsten“ Vanje Bulića u prodaji od petka 10. aprila - slika 1
Skoro godinu dana od objavljivanja trilera „Teodorin prsten“, pred čitaocima je posebno izdanje ovog romana, sa specijalnim dodatkom autora Vanje Bulića.

„Kao i posle prethodnih sedam romana u kojima je glavni junak novinar Novak Ivanović, nakon latiničnog izdanja ’Teodorinog prstena’, štampano je i ćirilično izdanje sa tvrdim koricama i dodatkom od pedeset strana. Pokazalo se da ima čitalaca koji čekaju isključivo ćirilično izdanje, i zbog pisma i zbog dodatka u kome se nalaze istorijske činjenice o periodu u kojem je u Novom Brdu, rudarskom gradu na Kosovu, napravljen jedan od najlepših prstenova, namenjen kraljici Teodori. Na tom prstenu prvi put se u srpskim zemljama pojavljuje ugraviran dvoglavi beli orao. U dodatku se mogu pročitati manje poznati podaci o Novom Brdu u kojem je živelo 40.000 ljudi, a London je tada imao 10.000 stanovnika“, kaže Vanja Bulić.

U dodatku se nalaze i podaci o današnjem Novom Brdu.

„Kada Albanci uz pomoć Nemačke pokušavaju da dokažu da su pravoslavni spomenici kulture – crkve i manastiri u Novom Brdu – zapravo katolički spomenici“, dodaje autor. „Potom sledi proširena priča o kraljici Teodori, srednjovekovnom srpskom nakitu, kralju Milutinu kao najvećem srpskom zadužbinaru, kada je reč o gradnji manastira, i posebno interesantna priča o jednoj freski u manastiru Dečani, koja sugeriše da je car Dušan imao i ćerku Teodoru, kojoj je dao ime po majci Teodori. U specijalnom dodatku se nalazi i priča o Aleksandru Joksimoviću, modnom kreatoru, koji je u svojim kreacijama prvi koristio motive iz srednjovekovne Srbije i na brojnim revijama – između ostalih u Parizu i Moskvi – zadivio svet ukazavši na bogato kulturno nasleđe srednjovekovne Srbije. Pored tekstualnog dela, specijalni dodatak zamišljen kao putokaz za čitanje romana ilustrovan je manje poznatim fotografijama, koje uz tekst povezuju osam vekova srpske istorije.“

U romanu „Teodorin prsten“ novinar Novak Ivanović odlazi u manastir Banjsku i obilazi ruševine rudarskog grada Novo Brdo, pripremajući se za modnu reviju na kojoj će manekenke nositi i srednjovekovni srpski nakit. Tamo nazire deo strašne tajne i stare legende o prstenu vizantijske princeze i potom srpske kraljice Teodore, majke cara Dušana Silnog: umreće brzo svako ko ga stavi na ruku!

Posebno izdanje knjige „Teodorin prsten“ Vanje Bulića možete pronaći od petka 10. aprila u knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa ITD, Zum, Praktična žena, pomoćnik glavnog urednika časopisa Duga, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV Happy. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (Državni radnik, Crveni barjak Filipa Filipovića), scenarista je četiri TV serije (Jugovići – RTS, Javlja mi se iz dubine duše – TV Košava, Drugo stanje – BK TV i Kafana na Balkanu – Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma Lepa sela lepo gore i scenarista filmova Drugo stanje i Pokidan. Napisao je zbirke priča Kako sam gajio blizance (1995), Sto bisera (2009), Istorija u krevetu (2012), Muškarac u izvesnim godinama (2014), Zašto bog nema auto (2016) i Rupe u glavi (2020), i romane Tunel – lepa sela lepo gore (1996), Ratna sreća (1999), Zadah belog (2000), Vrele usne (2001), Parada strasti (2003), Drugo stanje (2006), Oko otoka (2009), Šole (2010), Simeonov pečat (2012), Jovanovo zaveštanje (2013), Dosije Bogorodica (2014), Devedesete (2015 – knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), Teslina pošiljka (2015), Šmekeri (2016), Šmekerke (2017), Viza za nebo (2017), Dušanova kletva (2018), Teodorin prsten (2019), Savin osvetnik (2020), Tata u drugom stanju (2021), Milutinov greh (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina Branio sam istinu (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: Državni radnik, Rijaliti obračun, Jače smo od sudbine, Braća po Hagu i Bitanga u boji. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada „Radoje Domanović“ za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS Zlatni hit liber za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine. Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com