Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Petrogradski list“ u romanima Vanje Bulića

„Petrogradski list“ u romanima Vanje Bulića - slika 1
Iz štampe su upravo izašli devetnaesto izdanje „Simeonovog pečata“ i jedanaesto izdanje „Jovanovog zaveštanja“, romana Vanje Bulića. A oktobru će prilikom zvanične posete Beogradu, Vladimir Putin, predsednik Rusije, vratiti Srbiji „Petrogradski list“, istregnutu i ukradenu stranu 166 iz Miroslavljevog jevanđelja. Kakve veze imaju ove dve vesti?

Miroslavljevo jevanđelje se sedam vekova nalazilo u manastiru Hilandar, u Svetoj gori, jedinoj monaškoj državi na svetu. Radnje oba romana Vanje Bulića vezane su za manastir Hilandar i značajnu ulogu u njima ima Miroslavljevo jevanđelje, koje je se našlo u ediciji Uneskoa „Pamćenje sveta“ kao jedno od 120 najvrednijih nepokretnih dobara u istoriji ljudske civilizacije. „Petrogradski list“ je 1848. godine nožem isekao iz Miroslavljevog jevanđelja ruski vladika Porfirije Uspenski i predao ga na dar ruskom caru.

„Petrogradski list“ je, pored živih likova, u stvari glavni junak romana „Jovanovo zaveštanje“. Postojala je kletva u Hilandaru da će se dogoditi nešto strašno onome ko otuđi Miroslavljevo jevađelje. A nakon što je 1896. godine Aleksandar Obrenović iz Hilandara doneo u Beograd Miroslavljevo jevanđelje, ugasile su se tri dinastije, čiji su monarsi Miroslavljevo jevađelje, ili kradeni deo, smatrali i koristili kao ličnu svojinu. Tako su sa poslednjim vladarem iz loze nestali Obrenovići, Karađorđevići u Srbiji i Romanovi u Rusiji. Sva tri monarha su ubijena.

U romanu „Jovanovo zaveštanje“, postoje dva tajna društva – u Srbiji „Za kralja i otadžbinu“ i u Rusiji „Za cara i otadžinu“. Rusko tajno društvo želi da vrati „Petrogradski list“ u Srbiju, a srpsko društvo želi da kompletirano Miroslavljevo jevađelje vrati na Hilandar, jer postoji verovanje da će se povratkom najznačajnijeg ćiriličnog spisa na Hilandar vratiti monarhije u Rusiju i Srbiju.

Divna tema za razmišljanje šta će se dogoditi kada Vladimir Putin donese u Srbiju „Petrogradski list“...

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa ITD, Zum, Praktična žena, pomoćnik glavnog urednika časopisa Duga, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV Happy. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (Državni radnik, Crveni barjak Filipa Filipovića), scenarista je četiri TV serije (Jugovići – RTS, Javlja mi se iz dubine duše – TV Košava, Drugo stanje – BK TV i Kafana na Balkanu – Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma Lepa sela lepo gore i scenarista filmova Drugo stanje i Pokidan. Napisao je zbirke priča Kako sam gajio blizance (1995), Sto bisera (2009), Istorija u krevetu (2012), Muškarac u izvesnim godinama (2014), Zašto bog nema auto (2016) i Rupe u glavi (2020), i romane Tunel – lepa sela lepo gore (1996), Ratna sreća (1999), Zadah belog (2000), Vrele usne (2001), Parada strasti (2003), Drugo stanje (2006), Oko otoka (2009), Šole (2010), Simeonov pečat (2012), Jovanovo zaveštanje (2013), Dosije Bogorodica (2014), Devedesete (2015 – knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), Teslina pošiljka (2015), Šmekeri (2016), Šmekerke (2017), Viza za nebo (2017), Dušanova kletva (2018), Teodorin prsten (2019), Savin osvetnik (2020), Tata u drugom stanju (2021), Milutinov greh (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina Branio sam istinu (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: Državni radnik, Rijaliti obračun, Jače smo od sudbine, Braća po Hagu i Bitanga u boji. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada „Radoje Domanović“ za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS Zlatni hit liber za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine. Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com