Laguna - Bukmarker - Pet književnih događaja koji su obeležili 2020. godinu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Pet književnih događaja koji su obeležili 2020. godinu

Šta u ovom trenutku još možemo da kažemo o 2020. godini? Uopšteno, bila je veoma loša. Pojedini njeni trenuci su bili donekle dobri. Bilo je dobrih knjiga. Bilo je i loših postupaka. Bilo je i nekih preko potrebnih procena. Naši životi i novinski naslovi su bili ispunjeni smrtonosnom pandemijom (loše) i protestima (donekle bolje). Ipak, vreme se ne zaustavlja, i ušli smo u 2021. Da li je prelazak u novu godinu u najboljem slučaju samo simboličan? Naravno. Ali na osnovu njega mi oblikujemo svoje živote, a pogotovo interesovanja, te nema smisla sada stati.



Pandemija je, pored svega ostalog, ostavila traga i na izdavaštvu.

U haosu i neizvesnosti usled pandemije koronavirusa, izdavači su morali da lome koplja na mnogo frontova. Promocija knjiga se potpuno izmenila, turneje su otkazane, a marketinški planovi pali u vodu. Mnogi izdavači su, nadajući se stabilizaciji, pomerili izdavanje značajnijih knjiga za jesen 2020, doba kada su usledili i drugi značajni događaji.

Obilje knjiga u ovom periodu je stvorilo druge probleme, jer su se pisci i izdavači borili, ne samo za ograničenu pažnju publike, već i za ograničene tiraže. „Tiraži novih naslova se smanjuju i odlažu, pažljivo osmišljeni programi izdavanja knjiga propadaju jer se naslovi odlažu za kasnu jesen i sledeću godinu“, napisala je novinarka Njujork Tajmsa. „Zaostatak u štampi može da izazove lančanu reakciju u procesu nabavke, da dođe do kašnjenja u magacinima i sporije dostave knjižarama, kojima prodaja opada ukoliko mušterije ne pronađu željene knjige.“

Nastao je Bookshop.org, kao alternativa Amazonu.

Bookshop je sajt čiji je cilj lakša kupovina knjiga preko interneta i pomaganje lokalnim, nezavisnim knjižarama. U januaru, Endi Hanter (jedan od osnivača) pustio je Bookshop u rad, kao alternativu Amazonu, rekavši: „Treba ojačati industriju. Bookshop pokušava da smanji štetan uticaj Amazona.“ (Amazon sabotira prodaje i krši zabrane, na štetu nezavisnih knjižara.)

Načelo ove kompanije jeste da su knjižare, klubovi čitalaca i izdavaštvo ključni deo kulture. Kako internet prodavnica pomaže nezavisnim izdavačima? Ukoliko posetite stranicu neke knjižare na sajtu Bookshop, ta knjižara će zaraditi od vaše porudžbine. Ako kupujete na ovom sajtu, deset posto od svake prodaje ide u zajednički fond koji se jednako deli nezavisnim knjižarama. A kroz njihov partnerski program, svaki sajt o umetnosti i kulturi, svako izdanje ili bukstagramer može da dobije deset posto provizije kao nagradu za širenje priče o knjigama. (Važno je naglasiti da ne podržavaju svi nezavisni izdavači Bookshop, jer su mnogi istakli kako bi se nezavisnim knjižarama najviše pomoglo naručivanjem direktno sa njihovog sajta.)

Bookshop je zaista odskočio proletos, u jeku pandemije. To je bio idealan trenutak za male prodavnice koje su privremeno morale da se zatvore. Do danas je prikupljeno preko deset miliona dolara za lokalne knjižare i taj broj samo raste.

Napisano je bezbroj knjiga o Trampu.

Prošle godine, nastao je posebno otužan žanr knjiga, Trampove biografske. Pisali su ih bivši članovi Trampove službe u jeftinom pokušaju da steknu ugled; pisali su ih ljudi koji jedva da su povezani sa predsednikom i Prvom damom, tvrdeći da poseduju insajderske informacije o njihovoj prošlosti; pisali su ih i sami članovi porodice Tramp. Kao što je 2020. godina delovala beskonačno, takav je bio i broj ljudi koji su mislili da je njihovo iskustvo sa Trampovima garancija da će izdati knjigu.

U suštini, ove knjige su bile zabavne; najviše pažnje su privukle zbog ogromne razlike između tvrdnji o političkom doprinosu i onoga što su zapravo postizale, a to je ništa, osim prodaje knjiga. Ove knjige bi trebalo da doživljavamo kao ono što zaista jesu: kraj turneje izvinjenja, ego trip, ili, u najboljem slučaju, skretanje pažnje sa svrsishodnog nastavljanja sa životom.

Književna kultura se u celosti preselila na mreže.

Pandemija je izazvala duboke poremećaje u načinu života; kod većine ljudi ostavila je traga u svakom aspektu. Književna kultura nije izuzetak. Počev od marta, skoro svaki književni događaj – konferencija, objava knjige, čitanje, festival, medijska smotra i čas pisanja – prebačen je na mreže. Mnogi pisci su morali da osmisle promociju knjiga iznova. Mnogi su kupili i svetla za snimanje. Ovo je proizvelo veću posećenost i pristupačnost, ali se izgubio osećaj zajedništva i, u nekim slučajevima, opala je prodaja knjiga.

Ali nova, mrežna književna kultura još se razvija.

Neke ljude je mrežno okruženje nateralo da se drže pretpostavki kako intima znači oči u oči, uz druge čitaoce, dok se piščev glas prolama okolo. Drugi smatraju da na mreži postoji drugačija vrsta intime. Preko ekrana, pisci i čitaoci na tren dobiju međusobni uvid u svakodnevne živote. Jedni drugima razgledamo police sa knjigama i porodične fotografije, boje zidova itd. Čujemo piščevo dete ili mačku koja mu skače u krilo. Pisci i čitaoci se upoznaju na drugačiji način.

Jedino je pitanje da li će ova nova, digitalna književna kultura istrajati, i u kom obliku, kada se pandemija zauzda? (Ili je previše optimistično čak i uzeti to u razmatranje?)

U 2020. su nastale tektonske promene u izdavaštvu.

Današnje izdavaštvo se umnogome razlikuje od onoga od pre godinu dana. Svi bitniji društveni događaji su imali uticaja i na izdavaštvo, od šetnji i radnih sporova, do preko potrebnih preokreta u rasnoj jednakosti. Kako je pandemija jednom zauvek otkrila krhke iluzije egalitarizma, američki protesti za rasnu pravdu izazvane smrću Džordža Flojda su obnovili hitnu potrebu za korenitijim promenama u svim delovima života.

Pomoću heštega #PubWorkersForBlackLives, 8. jun je bio proglašen za Dan izdavača u Americi, kada su organizatori tražili od izdavača da izađu na ulice ili da javno podrže pokret Black Lives Matter. Jedan od ciljeva akcije je bio da se „izvrši pritisak na izdavače kako bi prestali da izdaju rasističke knjige“ i „učine industriju sigurnijim i prijatnijim mestom za ljude crne rase“. Izdavačke kuće svih veličina su brzo izdale javna saopštenja u znak podrške pokretu.

Prva stvarna promena je postavljanje Dejne Kanedi na čelnu poziciju izdavačke kuće Simon & Schuster, čime je bivša organizatorka Pulicerove nagrade postala prva crnkinja na čelu jedne od najvećih izdavačkih kuća. Skoro mesec dana kasnije, Lisa Lukas, izvršni direktor Nacionalne fondacije knjiga, imenovana je za višeg potpredsednika izdavačke kuće Pantheon i Schocken Books, pseudonima kuće Penguin Random House.

Ovo su očigledno promene koje će uticati na donošenje odluka u najvišim krugovima, i, nadamo se, doneti smislene rezultate u lancu hijerarhije: naročito onima kojima je to potrebno i koji zaslužuju priliku kod šire publike. Ali nije rukovodstvo jedini problem u izdavačkoj industriji, jer su u poslednjih 70 godina 95% objavljenih pisaca bili belci. Drugi problem je novac. Početne plate u korporativnom izdavaštvu su dugo vremena predstavljale najveću prepreku za ulazak, i vladao je sistem koji je išao na ruku bogatima. Zbog toga su pojedine velike izdavačke kuće i nezavisni izdavači povećali početne plate. Ukoliko ti brojevi nastave da rastu, imaće veliki uticaj na raznovrsnost izdavanja, kao i zapošljavanja na visokim pozicijama.

Tokom godina se u korporativnom izdavaštvu nije mnogo radilo na reformama, ali promene iz 2020. bi mogle da se pokažu kao korak u dobrom pravcu.

Izvor: lithub.com
Prevod: Đorđe Radusin


Podelite na društvenim mrežama:

predstavljena pesnička zbirka u lavirintu  laguna knjige Predstavljena pesnička zbirka „U lavirintu“
19.04.2024.
Nova zbirka poezije Igora Mirovića predstavljena je 18. aprila u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr Zoran Đerić i prof. dr Aleksandar Je...
više
ema jarlet o orionu i mraku slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života laguna knjige Ema Jarlet o „Orionu i Mraku“: Slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života
19.04.2024.
Autorka hita „Orion i Mrak“ Ema Jarlet otkriva svoju opsesiju mrakom, kako nastaju priče i junaci koje ilustruje i u kome je pronašla inspiraciju za svoje čarobne slikovnice koje nakon objavljivanja n...
više
rastislav durman o novoj knjizi ona bića koja nisu sića  laguna knjige Rastislav Durman o novoj knjizi „Ona bića koja nisu sića“
19.04.2024.
„Ona bića koja nisu sića“ nova je knjiga evropskih bajki koju je priredio novosadski autor Rastislav Durman. Pisac za decu i odrasle poslednjih godina posvetio se prikupljanju bajki sa svih evropskih ...
više
prikaz knjige vladalac nikola makijavelija uputstvo za rukovanje državom laguna knjige Prikaz knjige „Vladalac“ Nikola Makijavelija: Uputstvo za rukovanje državom
19.04.2024.
„Ne zna se ko pije, a ko plaća“ najbolji je iskaz o situaciji u renesansnoj Italiji. U svakom njenom kutku sram, zločin i samovlašće bili su deviza. Zločin? Stvar službene dužnosti. Ubistvo? Oblik dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.