Laguna - Bukmarker - Osnovci se družili sa svojim omiljenim pesnikom Ljubivojem Ršumovićem - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Osnovci se družili sa svojim omiljenim pesnikom Ljubivojem Ršumovićem

U okviru ciklusa predavanja „Lagunine mitologije“ koji se održava svakog četvrtka u podne u Dečjoj biblioteci „Čika Jova Zmaj“ u četvrtak, 25. novembra, predstavljena je nova knjiga Ljubivoja Ršumovića „Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke“ u izdanju IP Laguna. Učenici trećeg razreda OŠ „Starina Novak“ iz Beograda družili su se sat vremena sa jednim od svojih omiljenih dečjih autora.



Ljubivoje Ršumović im je najpre objasnio da je pogrešno smatrati odrasle osobe „dečjim piscima“ jer su takvi odrasli zapravo deca. Kao primer naveo im je stih Vilijama Vordsvorta „Dete je otac čoveka“, na šta su osnovci odgovorili da to nije moguće. Ršumović im je sa puno strpljenja objasnio da su deca ljudi, čovek u dečjem ruhu, i podsetio ih je na svoje stihove: „Dete nije dete, igračka za strine i tete, dete je dete da ga volite i razumete.“



Zatim su deca i sama recitovala svoje stihove, a Ršum im je onda ispričao kako je postao pesnik: kao dete pisao je šaljive „pesmuljke“ o svojim školskim drugarima. Kada je jednog dana učiteljica pronašla jedan takav „pesmuljak“ nije ga kaznila, već je zadala zadatak njemu i celom razredu da napišu pesmu o Zlatiboru, najlepšoj planini. Ršumova pesma je bila toliko dobra i uspela da je bila nagrađena, i to ga je navelo da se opredeli za poziv pesnika.

„Ujdurme i zvrčke“ su, objasnio je Ršumović, svojevrsni „fazoni i fore“ iz antičke Grčke, njegovo viđenje mitova i legendi. Pročitao je osnovcima jednu priču iz ove zbirke, „Okrz o Telemahu“, koja govori o tome kako je Telemah krenuo u potragu za svojim ocem Odisejem. Ršumović je dodao da su ove priče izmišljene, da je sam izmaštao pustolovine mitoloških junaka jer je zadatak pisaca da domisle i izmisle događaje koji se nisu dogodili.



Za kraj svog druženja sa decom, Ršumović ih je podsetio da je ovo Godina knjige i čitanja, i zamolio osnovce da obećaju da će do kraja 2010. godine pročitati najmanje jednu knjigu, a onda i sledeću, sve do 23. aprila 2011. kada zvanično ističe svetska godina knjige. U to ime, izdeklamovao im je svoje stihove specijalno sastavljene za ovu svetsku akciju, a deca su ponavljala za njim:

„Ljudi više ne žive u brizi:
Ko nema u glavi, ima u knjizi.
Samo svi ljudi znaju sve stvari,
Knjiga glavu čuva, šubara je kvari.“

Deca su, za uzvrat, otpevala Ršumovu pesmu „Vuče, vuče, bubo lenja“ čime je u razdraganoj atmosferi završeno ovo druženje sa piscem i prezentacija knjige.



Podelite na društvenim mrežama:

dve knjige s ai naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu laguna knjige Dve knjige s AI naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu
25.12.2025.
Među istovremeno bizarnim i tužnim vestima koje govore o problemima sa veštačkom inteligencijom, našla se i vest da su dva romana, koja su bila u trci za prestižnu novozelandsku književnu nagradu „Oka...
više
iz ugla prevodioca tajna božićna biblioteka dženi kolgan laguna knjige Iz ugla prevodioca: „Tajna božićna biblioteka“ Dženi Kolgan
25.12.2025.
Britanska autorka Dženi Kolgan, koja je nedavno bila gost Beogradskog sajma knjiga, napisala je dosad tridesetak knjiga od kojih su mnoge objavljene i kod nas. Najčešća tema njenih romana, osim ljubav...
više
prikaz romana optički nišan pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova laguna knjige Prikaz romana „Optički nišan“: Pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova
25.12.2025.
Neka pažljivo sprovedena statistika verovatno bi pokazala da najčešću temu u ovdašnjoj književnosti (ali i kinematografiji), pored ljubavi i istorije – uz to sa njima nekako neizbežno i neraskidivo sp...
više
prikaz romana humano preseljenje baba gizina sadržajna smrt laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Baba Gizina sadržajna smrt
25.12.2025.
„Prošlost je istorija, budućnost je misterija“, mantraju zavisnici na seansi. Ispostaviće se, međutim, da postoji i mnogo toga istorijskog i misterioznog između te dve imaginarne tačke – postoji višed...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.