Laguna - Bukmarker - Osam stvari koje možda niste znali o Agati Kristi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Osam stvari koje možda niste znali o Agati Kristi

Neke od ovih činjenica smo već objavljivali, ali ovako predstavljene zaista zvuče neodoljivo! Vanzemaljci oteli Agatu Kristi? Božanska slava… Osam činjenica koje valja obnoviti pre nego što odete u bioskop da pogledate „Ubistvo u Orijent ekspresu“. 


 
1. Agatu Kristi su oteli vanzemaljci?

Zvuči neverovatno? Možda. Dovoljno je reći da je 3. decembra 1926. Agatin suprug Arči obavestio ženu da ima aferu sa zajedničkom prijateljicom da bi potom otišao da provede vikend sa njom. Kristi, već uznemirena smrću majke, dodatno je potresena. Te večeri nestaje ostavivši napušten auto u blizini jezera u Sariju. Policija sa četiri kontinenta ju je tražila a Dejli njuz je ponudio 100 funti (današnjih 5.500 funti) za informacije o njenom nestanku. Jedanaest dana kasnije, Ivning standard je otkrio da je odsela u Hidro hotelu u Harogejtu kao gospođa Tereza Nili (ime Arčijeve ljubavnice bilo je Neni Nili). Doktori su dijagnostifikovali amneziju a o tih 11 dana sama autorka nikada nije govorila u javnosti. Neki su tvrdili da je u pitanju promotivni trik ali opšte mišljenje je da je iskusila psihijatrijski poremećaj poznat kao „disocijativna fuga“ koji izaziva snažan, iznenadni stres.

2. Nešto je manje popularna od Boga



Prema Ginisovoj knjizi rekorda, popularnost Agate Kriti prevazilaze samo Biblija i Šekspir. Ona je bez sumnje pisac čija su dela najprodavanija na svetu. U izveštaju UNESCO-a iz 1959. navodi se da su njene knjige prevedene na 103 jezika i da je do tog datuma prodala preko dve milijarde primeraka – više od celokupne populacije Kine i Amerike zajedno.

3. Izmislila je Kindl…

Zar to ne bi bilo sjajno? Nažalost, možemo samo da kažemo da je ona jedan od najboljih razloga da nabavite Kindl. Napisala je 72 romana i veliki broj kolekcija kratkih priča, kao i knjiga poezije, memoara, dečjih priča i komada. Harper Kolins je 2009. objavio sve njene Mis Marpl priče u jednom tomu koji je imao 4032 strane, bio težak preko osam kilograma i koštao je 1000 funti. Ginisova knjiga rekorda navodi da je to najdeblja knjiga na svetu.

4. Napisala je komad koji se izvodi bez predkida već 65 godina



„Mišolovka“ pravi fenomen. Premijerno je izvedena u Londonu 6. oktobra 1952, osam meseci pre krunisanja Elizabete II. Do sada je odigrana više od 26.190 puta. Pozorište je na svom sajtu opisuje kao „sjajan primer pozorišne istorije“. Zasnovana je na kratkoj priči Agate Kristi „Three Blinc Mice“ (verziji njenog radijskog komada iz 1947.) da bi joj Kristi promenila ime po komadu unutar komada iz Šekspirovog „Hamleta“. Tu sve sličnosti prestaju. Kristi je 1954. imala tri predstave koje su se istovremeno igrale na Vest Endu: „Mišolovku“, „Svedoka tužilaštva“ i „Paukovu mrežu“.

5. Smrt Herkula Poaroa je tajila više od 30 godina

Kristi je napisala „Zavesu: Poaroov pooslednji slučaj“ početkom četrdesetih prošlog veka (tačan datum nije poznat) i pohranila ju je u trezor uz veliko osiguranje u slučaju da ga unište nacističke bombe. Iako je nameravala da knjiga bude objavljena posle njene smrti, popustila je pod pritiskom 1975. kada je bilo jasno da je previše stara da bi napisala novu knjigu za Božić. U romanu se Poaro, koji je u invalidskim kolicima, ponaša potpuno u neskladu sa svojom ličnošću. Sve drugo bi pokvarilo roman i otkrilo iznenađenja. Njujork tajms je na svojoj naslovnoj strani objavio njegovu čitulju. Poaro je jedini izmišljeni lik koji je imao tu čast.

6. Bila je i uspešni pisac ljubavnih romana

Kako bi ućutkala one koji su tvrdili da piše samo „izvikane ukrštenice“, Kristi je napisala šest romantičnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot. Jedan od njih, „Unfinished Portrait“ (1934) je duboko lična priča o spisateljici koja pokušava da se ubije posle raspada braka. Mnogi tu knjigu smatraju pričom o raspadu njenog braka i potonjem nestanku. Pisala je i dečje priče, poeziju i memoare sa arheoloških iskopavanja u Iraku.

7. Poaro je najčuveniji belgijski izvozni proizvod

Uz Tintina, Renea Magrita, Odri Hepbern i „Raspevanu opaticu“, naravno.

8. „Ubistvo Rožera Akrojda“ (1926) je najbolji krimi roman ikada napisan

U pitanju je roman o kakvom filmski režiser M. Najt Šajamalan može samo da sanja. Vešto sastavljena misterija sa nizom osumnjičenih koji teraju Poaroa da do krajnjih granica napregne svoje „male sive ćelije“. A rešenje, pa, samo jednom u životu možete da se izvučete sa ovim trikom što je Kristi i pošlo za rukom.
 
Autor: Mark Kempbel
Izvor: www.biography.com
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.