Laguna - Bukmarker - Održana tribina „Susret s prošlošću – Diana Budisavljević“ u Narodnoj biblioteci Srbije - Knjige o kojima se priča
Radno vreme tokom praznika »
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Održana tribina „Susret s prošlošću – Diana Budisavljević“ u Narodnoj biblioteci Srbije

U okviru ciklusa „Susret sa istorijom – kada prošlost progovori“, Muzej žrtava genocida organizovao je tribinski program „Javno svedočenje – Diana Budisavljević“ 13. februara u Atrijumu Narodne biblioteke Srbije.



Na tribini su govorili istoričari dr Nataša Mataušić, autorka knjige „Diana Budisavljević“, dr Vladan Vukliš, pomoćnik direktora Arhiva Republike Srpske, Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida, i Živko Zelenbrz (Ivančević), jedno od dece koje je spasila Diana Budisavljević.

Tokom tribine Muzej žrtava genocida ekskluzivno je izložio original spiska dela dece koje je spasila Diana Budisavljević.

Austrijanka Diana Budisavljević, rođena Obekser (1891–1978), supruga uglednog zagrebačkog lekara Julija Budisavljevića, organizovala je tokom Drugog svetskog rata izuzetno uspešnu akciju kojom je od sigurne smrti iz ustaških logora izbavila najmanje 7.000 srpske dece, organizovala njihov smeštaj i vodila detaljnu kartoteku, kako bi roditelji nakon rata mogli da pronađu svoju decu. Akcija Diane Budisavljević je, po svom obimu, broju učesnika i broju spasene dece, predstavljala jednu od najsloženijih i nesumnjivo najhumanijih akcija takve vrste na području NDH i čitave okupirane Evrope.

Retke su situacije kada pripadnici savremenih generacija mogu da ostvare neposredan kontakt sa sve malobrojnijim preživelim zatočenicima sistema koncentracionih i logora smrti NDH u Jasenovcu, a posebno sa onima spašenima zahvaljujući Diani Budisavljević, kao i da iz njihovih potresnih iskaza obogate i objektivizuju svoja znanja o tragičnim i dramatičnim događajima koji su se odigrali na jasenovačkim stratištima.

Zelenbrz, koji je u kartoteci Diane Budisavljević upisan pod rednim brojem 27, rekao je novinarima da se mnogi čude što on i danas na pragu devete decenije nosi pločicu sa brojem „1128“, sa kojim je iz Doma za gluvoneme u Zagrebu došao u usvojiteljsku porodicu. „Mnogi me pitaju, čude se… Ja kažem, taj broj je meni kao tebi križ. Nije sjećanje, nego dio mene“, istakao je Zelenbrz, koji je za pravim poreklom počeo da traga tek sa 75 godina. On je naveo da je, među kartama koje su dobijali njegovi usvojitelji, bila i karta njegove majke Smilje Ivančević, koja je pisala da oni kod sebe imaju dete koje se zove kao njen sin. „Vi imate sina Živka, ja sam imala sina Živka“, rekao je Zelenbrz i naveo da je bilo još Srpkinja ubeđenih da je upravo on njihovo dete. On je rekao da je osećaj kada je video svoje ime na spisku, otkrivenom za javnost, koji mu je večeras predočio direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić, bio buran, ali da prevladava ravnodušnost. „Previše je godina, previše je prašine palo. Neko bi očekivao da sam strašno srećan. Previše je vremena prošlo. Malo sam ravnodušan, ali to ne umanjuje moju želju da priznam svoju majku“, rekao je Zelenbrz.

Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić rekao je da su svedočenja poput Zelenbrzovog najveći branik istine da se desio najbrutalniji genocid koji je osmislila Nezavisna Država Hrvatska. On je naveo da je kartoteka Diane Budisavljević za večerašnje javno svedočenje donesena iz Trezora Narodne Banke Srbije, gde se čuva 5.680 imena.

Istoričarka Nataša Mataušić je izjavila da do 2002. godine nije imala pojma ko je Diana Budisavljević, niti je išta znala o akciji spasavanja, ali je, radeći na jednom projektu, došla do fotografija spasene dece i počela da razotkriva istinu. „To su bile slike dece iz Zavoda za gluvonemu decu, gde je bio i naš Živko, iz logora u Sisku, sa više mesta gde su deca koja su došla u Zagreb bila smeštana“, navela je Nataša Mataušić. Ona je rekla da je mimo propisa odlepila svaku fotografiju i na većini njih nalazila zabeleške. „Tu se radilo o imenu, prezimenu, imenu i prezimenu udomitelja, nažalost, na većini fotografija je bio samo krstić, što je značilo da je dete umrlo. Tada još nisam znala ko je napravio te albume, šta je bio njihov cilj, ali je kod mene dolazio gospodin Branko Petrina, i on me je upoznao sa unukom Diane Budisavljević, Silvijom Sabo. Tako sam saznala za njene albume koji su joj oduzeti, za njenu beležnicu, za sve“, navela je Mataušićeva.

Pomoćnik direktora Arhiva Republike Srpske Vladan Vukliš je, govoreći o karakteru NDH i okolnostima u kojima je nastala, kao i okolnostima akcije Diane Budisavljević, naveo da je tadašnje društvo bilo polarizovano, a okupljeni u toj akciji pripadali su delu državnog aparata koji je preuzet od ustaškog pokreta, a koji nisu bili saglasni sa politikom ustaškog pokreta. „Upravo je akcija Diane Budisavljević jedan od tih momenata gde vidimo dodirne tačke između građanskog otpora, oličenog u Diani, i ovog drugog pokreta nakon rata marginalizovanog“, rekao je Vukliš.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna

Tribina će biti održana i u sredu 14. februara u Novom Sadu, u Kulturnom centru Vojvodine „Miloš Crnjanski“ u 18 sati.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
pisci i moda anina crvena torbica laguna knjige Pisci i moda: Anina crvena torbica
30.04.2025.
Važna crvena torbica se u Tolstojevom romanu „Ana Karenjina“ pojavljuje prvi put kada se Ana, posle posete koja treba da smiri napetost zbog bratovljeve preljube, sprema za povratak mužu i sinu u Petr...
više
vesna stanišić o romanu ukus sunca rat nam je razbio identitet laguna knjige Vesna Stanišić o romanu „Ukus sunca“: Rat nam je razbio identitet
30.04.2025.
I dalje verujem da je čitav prostor Balkana i ovog jezika, na kom se izražavamo, prostor jednog jedinog političkog sistema – sistema apsurda. Dokle god se trudimo da racionalizujemo taj sistem apsurda...
više
radno vreme knjižara delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika laguna knjige Radno vreme knjižara Delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika
30.04.2025.
Obaveštavamo vas da su 18. i 21. april neradni dani, a da će se obrada i slanje porudžbina vršiti počevši od 21. aprila. Porudžbine napravljene u periodu od 18. do 20. aprila biće obrađivane i ...
više
besplatna isporuka 1 i 2 maja 2025, samo preko sajtova laguna rs i delfi rs laguna knjige Besplatna isporuka 1. i 2. maja 2025, samo preko sajtova laguna.rs i delfi.rs
30.04.2025.
Delfi knjižare i Lagunini klubovi čitalaca pripremaju posebnu akciju – besplatnu dostavu za sve ljubitelje knjiga i poklona! Samo 1. i 2. maja 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs i laguna...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.