Laguna - Bukmarker - Odgovori na sva goruća pitanja iz „Američkih bogova“ Nila Gejmena - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Odgovori na sva goruća pitanja iz „Američkih bogova“ Nila Gejmena

Imate li pitanja o „Američkim bogovima“? Došli ste na pravo mesto. Ovaj detaljan uvid u Gejmenov nagrađivani roman će pružiti odgovore na sva vaša pitanja i više od toga. Mnogo toga je pisano o Gejmenovoj knjizi, ali ljudima nikad nije dosta objašnjenja o „Američkim bogovima“. U svom jezgru, „Američki bogovi“ su studija o tome šta znači biti Amerikanac, ali to je samo jedna od mnogih kvaliteta ove višeslojne priče. Mada je roman objavljen 2001, mnoge od njegovih misterija ostaju misterije, a obožavaoci prave svoje teorije o likovima i događajima ove čuvene knjige. Ako ste jedan od čitalaca koji su preleteli svih 465 strana knjige i još se pitate: „Čekaj, šta se tačno dešava u 'Američkim bogovima'?, evo odgovora koje ste čekali. 

Da li je Senka nordijski bog Baldr?

U svojoj noveli „Monarh Glena“, Nil otkriva pravo Senkino ime: Baldur Mun. U jednom od Senkinih snova se pojavljuju drevni nordijski bogovi i kliču mu „Živeo sunconoša! Živeo Baldur!“. U nordijskoj mitologiji je Baldr jedan od Odinovih sinova. Zapravo, njegov najdraži sin, poznat (između ostalog) i kao bog pravde i pomirenja.

Senkin osećaj za pravdu je ključan deo njegovog lika. Ovu crtu ličnosti vidimo kada poštuje svoj dogovor sa Černobogom ili kada vrati novac konobarici u San Francisku. Baldr je i bog pomirenja. Možemo videti koliko je milostiv u interakcijama sa  Lorom. Uprkos tome što ga je  Lora varala dok je bio u zatvoru i uprkos tome što je delimično odgovorna za njegov odlazak u zatvor, Senka je uvek nežan prema njoj. Nekoliko puta pada u vatru, ali je zapanjujuće koliko je pun razumevanja i čak saosećajan prema  Lori. Skoro onoliko koliko bi Bog bio, neko bi rekao. 



Poslednja stvar koja povezuje Senku i Baldra je štap imele kojim Loki (pretvarajući se da je gospodin Svet) preti Senki da će ga ubosti. U nordijskoj mitologiji, Lori obmanjuje boga Hoda i ovaj ubada Baldra imelom, jedinom stvari koja ga može ubiti. Prilično je jasno da je Senka reinkarnacija Baldra, ali postoji i mnogo drugih, manje popularnih teorija o Senkinom pravom identitetu. 

Da li je Senka reinkarnacija Tora?

Mada je gotovo sigurno da je Senka zapravo Baldr, mnogo ljubitelja ove knjige veruju da je Senka Tor, još jedan od Odinovih sinova. Kao i Tor, Senka je ogroman i markantan čovek. Možda je značajnije to što uvek sanja nadolazeće oluje. Tor je bog neba i groma, i njegove moći su blisko povezane sa vremenskim prilikama. U romanu je Senka skoro uvek svestan vremena i redovno opisuje nadolazeću oluju.

Oluja bi trebalo da predstavlja borbu između bogova i početak Ragnaroka, ali Senkino predosećaj nailazeće oluje je možda znak da je on na neki način povezan sa vremenom i da možda čak ima moć da ga kontroliše. Setite se, jednom je pokrenuo sneg. Čak se i njegovo ime „Senka“ može tumačiti kao aluzija na vreme. Kao bog koji stvara burne oluje, on ima moć da prekrije Zemlju senkom.

Postoji jedna scena koja naročito dobro ilustruje upadljivu povezanost Senke sa gromom. Dok on visi sa Drveta Sveta:

„Visio je s drveta dok je munja treperila i račvala se preko neba, a grom se utišao u sveprisutnu tutnjavu, koju bi povremeno prekidali praskanje i rika, poput udaljenih bombi što eksplodiraju u noći…U Senki utom naraste neka čudna radost, i on poče da se smeje, dok mu je kiša prala golu kožu, munja bleštala, a grom gruvao tako glasno da je jedva mogao da čuje i samog sebe. Smejao se i likovao. Bio je živ. Nikada se nije ovako osećao. Nikad.“

Čini se da je Senkina smrt na Drvetu života probudila nešto u njemu i osetio je neizrecivu radost dok je oluja besnela. Možda je, a da on to ne zna, sam stvorio gromove i munje i možda je nesvesno uticao na vreme oko sebe kroz ceo roman.

Tor je u mitologiji često prikazan kao priglup, dok je Senka predstavljen kao veoma inteligentan i oštrouman. Mada je to zanimljiva teorija, verovatnije je da je Senka Baldr, kao što ga je Gejmen i imenovao u „Monarhu Glena“. 
 
Ko je bog kojeg Senka nikako ne može da se seti? 

Identitet boga koga Senka nikako ne može da upamti je nešto o čemu ljubitelji knjige godinama raspredaju teorije. Gomile teorija cirkulišu internetom u kojima se Zaboravljeni bog poredi sa bićima iz raznoraznih panteona, uključujući grčki, indijski i irski. Neke teorije ga uopšte ne povezuju sa određenim panteonom i tvrde da je on bog sreće, promene ili anonimnosti. 

Jedna intrigantna teorija pretpostavlja da je Zaboravljeni bog zaista zaboravljen bog ‒ bog koga se niko više u Americi ne seća. To je razlog zašto Senka i drugi ljudi ne mogu da ga upamte. On je nekad bio bog, verovatno bog bogatstva, ali pošto niko više ne veruje u njega, niko ni ne pamti njegovo ime. Oni se kroz maglu sećaju susreta sa njim, ali njegov identitet im klizi kroz prste, ma koliko ga puta sreli. Njegov lik bi trebalo da nam pokaže sudbinu drugih drevnih bogova ako ih budu zasenili novi bogovi. 



Ko je stvarno kriv za  Lorinu smrt?

Lorina smrt isprva izgleda kao tragičan, ali slučajan događaj, ali jedan kasniji razgovor u romanu implicira da su njenu smrt možda isplanirali Sreda i Loki u sklopu svoje spletke. Tokom susreta u bici, Sreda i Loki veoma nonšalantno impliciraju da su oni krivi za Lorinu smrt: 

„Sredin avetinjski glas odjeknu kao eho. 'Bio si mi potreban ti, sinko moj. Da. Moj sin. Znao sam da si začet, ali je tvoja majka napustila zemlju. Toliko nam je dugo trebalo da te pronađemo. A kada smo te pronašli, bio si u zatvoru. Morali smo da saznamo šta te pokreće. Koje dugmiće možemo da pritisnemo da te pokrene­mo. Da saznamo ko si.' Loki je, bar na trenutak, delovao samoza­dovoljno. Senki dođe da ga udari. 'A ti si imao ženu kojoj si hteo da se vratiš. Bila je to nesrećna činjenica. Ali ne i nepremostiva.'

'Nije bila dobra za tebe', prošapta Loki. 'Bolje ti je bilo bez nje.'

'E, da je samo moglo biti drugačije', reče Sreda, i Senka ovog puta shvati na šta misli.“

Sredi je Senka bio potreban za njegov plan, a Lora mu je smetala jer sa njom Senka nikada ne bi pristao da radi za Sredu. Na kraju krajeva, imao je ženu i siguran posao. Kada je izgubio te dve stvari, posebno Loru, Senka nije imao više šta da izgubi, pa se udružio sa Sredom. Tako da Odin sigurno neće osvojiti titulu Najboljeg oca godine. 



Koje je značenje Senkinog imena? 

Svaki ljubitelj Nila Gejmena zna koliko su u njegovom radu važna imena. U njegovom romanu „Koralina“, mačka kaže junakinji Koralini da mačke nemaju imena, ali „ljudi imaju imena. To je zato što vi ljudi ne znate ko ste. Mi znamo ko smo, pa nam ne trebaju imena“. U Gejmenovim delima, imena oblikuju likove i oblikuju percepciju čitalaca o tim likovima, i to se dobro vidi na primeru Senke iz „Američkih bogova“.
 
Postoji više načina da se protumači Senkino ime. On je senka, kao što njegovo ime kaže. Ume da se utopi u okolinu i da se stopi sa bilo kakvom ulogom. Pretvara se uz relativnu lakoću da je Majk Ajnsel, umiljava se skoro svakom drevnom bogu koga sretne (pogotovo slovenskim bogovima) i uspeva da odglumi Sredinog šefa tokom pljačke banke. Kada ga pitaju o nekoj posebnoj crti ličnosti Senke i povezanosti te crte sa njegovim imenom, Gejmen kaže: „Jedna od najneobičnijih stvari koje sam otkrio pišući o Senki jeste da Senka nema ličnost kada je sam. U društvu će glumiti neku ličnost i povremeno je imitirati.“ 
 
U isto vreme, senka koju Senka baca je ogromna. Roman nam često skreće pažnju na to da je Senka krupan čovek. I mada on možda ima veliku, pravu senku, ima i veliku metaforičnu senku. Jure ga i drevni i novi bogovi. Senkino ime na neki način predstavlja suštinu njegovog lika. On počinje kao senka, u senci zatvora u kome je pritvoren, odakle izlazi i počinje da baca sopstvenu senku. Na Drvetu Sveta, Senka je delimično odgovoran za burnu oluju koja  baca senku na njega i njegovo okruženje. Nakon ove tačke u romanu, od pasivnog igrača koji skoro uvek sluša druge i dopušta da njime manipulišu, Senka počinje da sam donosi odluke.


 
Zašto je Amerika loše mesto za bogove?

„Ovo je loša zemlja za bogove“, Senka govori bogovima koji se spremaju za ono što bi nesumnjivo bila epska borba.

Da bi se dobio bolji uvid u to zašto je Amerika loše mesto za bogove, treba da ispitamo jednu od većih tema u „Američkim bogovima“ ‒ iskustvo imigranata u Americi. Kada su ga pitali o samom romanu, Gejmen je izjavio:

„Pokušavao sam da opišem doživljaj dolaska u Ameriku jednog imigranta, doživljaj toga kako Amerika guta druge kulture... Mislim da sam pokušavao da pričam i o stapanju drugih kultura, o tome kako se lako tupe sve oštre ivice i o tome kako se posebne i jedinstvene tradicije zaboravljaju, gube, napuštaju ili utapaju u 'američki san'.“



Propadanje drevnih bogova predstavlja alegoriju. Njihov jenjavajući uticaj predstavlja proces asimilacije kroz koji prolaze mnogi imigranti kada dođu u Ameriku. Kako se asimiluju, neki od ovih imigranata i gube svoje tradicije, ponekad jer su primorani na to. Prilagodi se ili nestani. Neki od bogova, poput Uskrsa, bili su dovoljno vešti da se prilagode novoj zemlji, ali drugi bogovi, poput Odina, u tome nisu bili toliko uspešni. I kao što Senka primećuje tokom svog velikog govora upućenog božanstvima:

„Nove bogove ljudi lako prihvate, kao što ih i lako odbace zbog novijeg i traženijeg božanstva.”

Koje je značenje toga što Senka predaje svoje ime i svoje srce? 

Nakon što Senka probdi jednu noć za Odina, ponovo se rađa. Oluja se uskovitla oko njega dok visi sa Drveta Sveta, i taj trenutak knjiga opisuje kao trenutak kada se Senka osetio najživlje. On daje svoje ime i svoje srce u zamenu za novi život. Senkino ime je značajan i veliki deo njegove ličnosti. Davanje imena je simbol Senkinog izbora da postane svoj čovek. On daje srce, skrhano Lorinom smrću i prevarom, što verovatno simbolizuje Senkin oproštaj od Lore i spremnost da nastavi da živi svoj život bez nje. 

On skida košuljicu staroga sebe, Senke koja preuzima ženinu krivicu na sebe, Senke koji ćutke učestvuje u Sredinim ludačkim planovima, i postaje nova osoba. On postaje svoj čovek i svoje vlasništvo.

Da li je Hinzelman bog?

Kada Senka napada Hinzelmana zbog toga što je radio deci iz Lejksajda, Hinzelman odgovara Senci: „Bio sam bog pre nego što sam uopšte bio kobold“. Kobold nije bog, već vilenjak iz nemačke mitologije, koji se često pojavljuje u obličju malog deteta, kao i lik Hinzelmana u romanu. Koboldi se često prikazuju u obliku kućnih duhova, koji na sebe preuzimaju kućne poslove i dužnosti. 

Mada oni nisu skroz zli, mogu da iskale bes na ljudima kada nisu zadovoljeni. Mitološki Hinzelman je jedan od najpoznatijih kobolda iz germanskih mitova. On je navodno više godina progonio stanare Hudemalenskog zamka, uzimajući obličje deteta da bi se igrao sa decom u zamku. U „Američkim bogovima“, Hinzelman otkriva svoj identitet Senki, pojavljujući se kao malo dete stomaka proburaženog sa dva prastara mača. 

On progoni stanovnike gradića Lejksajda, ali tako što brine o njima, donosi im sreću i napredak, ali samo onda kada mu prinesu žrtvovanu decu. Ovaj lik je nesumnjivo zasnovan na germanskom mitu o koboldu, ali to nam ne govori o kom je tačno božanstvu reč. Nažalost, knjiga ne daje određeno ime, ali nam kaže da je Hinzelman bio bog nomadskog plemena koje je živelo u Crnoj Šumi pre nego što su ih Rimljani osvojili. 
 
Zašto nema Isusa u ovom romanu?

Nema sumnje da je Amerika pretežno hrišćanska zemlja sa skoro 75 odsto hrišćanske populacije, prema anketi iz 2015. Imajući to u vidu, neki se čitaoci pitaju zašto se Isus ne pojavljuje u „Američkim bogovima“. Kada su ga pitali zašto nema Isusa, Gejmen je odgovorio: 

„Bio sam uzbuđen zbog pisanja scene o susretu Senke i Isusa veći deo ove knjige. Na kraju krajeva, nisam mogao da pišem o Americi, a da ne pišem o Isusu. On je deo tkiva ove zemlje. Onda sam napisao njihovu prvu zajedničku scenu u poglavlju 15, ali mi ona, prosto, nije legla. Osećao sam se kao da sam aludirao na nešto što jednostavno nisam mogao da spomenem u prolazu i da nastavim dalje. Bilo je previše značajno.“ 

Mada je to bilo u igri, na kraju ipak nije završilo u knjizi, što je šteta, jer bi sigurno Gejmenova obrada Isusovog lika bila prava čitalačaka poslastica.



Koji je značaj broja tri? 

Broj tri je ključan broj za ovaj roman. Iznova i iznova se pojavljuje u „ Američkim bogovima“ i u manjim, a i u očito važnim delovima. Jedan kritičar je primetio da je Senka osuđen na trogodišnju kaznu i pušten je na slobodu tri dana ranije. Ono što nije znao je i da je bio deo ljubavnog trougla. Kada Sreda Senci predloži da radi za njega, njih dvojica zaključe dogovor uz tri pića. 

Broj tri se tako često pojavljuje u romanu zbog svog značaja u mnogim mitologijama i religijama. Pošto glavni likovi Odin, Loki i možda i Senka, imaju skandinavsko poreklo, hajde da istražimo značaj brojeva u nordijskoj mitologiji. Pre Ragnaroka, nordijskog kraja vremena, bogovi će doživeti tri surove zime. Da bi bogovi kaznili Lokija za njegovu krivicu u Baldrovoj smrti, Loki je crevima svoga sina privezan za tri kamena. Igdrasil ili Drvo sveta, kako ga Gejmen naziva u „Američkim bogovima“, ima tri grane koje se šire na druge lokacije. I uostalom, Odin se obesio o Drvo života, kao deo svog pokušaja da se dokaže vredan znanja koje traži, i istrpeo tri muke ‒ nabianje na kolac, glad i žeđ. 

U romanu Sreda pripoveda Senci o svom povratku iz sveta mrtvih ‒ kako mu je trebalo „tri dana na drvetu, tri dana u podzemlju, tri dana da nađe put u svet živih“.


 
Kakvo je Senkino poreklo?

Mada Senkin etnicitet nije jasno određen u knjizi, prilično je jasno da je njegovo poreklo šaroliko. Likovi u knjizi više puta spominju njegovu kožu boje „kafe i mleka“ i pitaju ga (neretko na grub način) da li je Afroamerikanac ili američki Indijanac.

Neki ljubitelji Gejmenove knjige su se brinuli da će na kastingu za Senkin lik u seriji biti izabran belac. Srećom, Gejmen i tvorac serije Brajan Fuler su bili kristalno jasni po pitanju biranja glumca koji će izgledati kao Senka Mun kojeg upoznajemo u knjizi.

Evo šta je Gejmen imao da kaže o kastingu Rikija Vitla za ulogu senke: „Ova knjiga je u suštini knjiga o imigrantima i savršeno je prikladno da će Senka (kao i mnogi drugi likovi) biti došljak u Americi. Ushićen sam zbog toga što će Riki imati priliku da oživi lik Senke. Sada počinje najzabavniji deo.”



Gde je grad Lejksajd i Drvo pepela? 

Gejmen u svojim beleškama piše: „Prikrio sam lokacije više mesta u ovoj knjizi: grada Lejksajda, na primer, i imanja sa Drvetom pepela sat vožnje južno od Bleksburga. Možete ih potražiti ako to želite. Možda ih čak i nađete“. Gejmen je tad verovatno predvideo da će ljubitelji knjige pokušati, i uspeti, da nađu Lejksajd i Drvo pepela. Čak su i napravili mapu za dolazak automobilom do ovih lokacija za ljubitelje koji žele da i sami pođu Senkinim stopama.


 
Jedan Gejmenov obožavatelj i putopisac je uveren da je kao inspiracija za mnoge detalje Lejksajdu bio „grad Menomoni u Viskonsinu, tik južno od puta I-94 i zapadno od O’Klera. Da biste doživeli ovaj književni pejzaž, prošetajte preko mosta i duž obala jezera Menomin. Zimi jezero izgleda gotovo isto onako kako se opisuje u knjizi, načičkano zimskim ribarskim kućicama i kamionetima“.
 
Što se tiče Drveta pepela (ili Drveta sveta), neki čitaoci smatraju da se ovo drvo može pronaći blizu jednog od porodičnih imanja Tori Ejmos u Virdžiniji. Kao što to mnogo Gejmenovih obožavatelja već zna, on i pevačica su dobri prijatelji i Gejmen je naišao na drvo tokom posete imanju Ejmosovih tokom obilazaka imanja.
 
 
Autor: Tamar Altebarmakian
Izvor: m.ranker.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
predstavljena pesnička zbirka u lavirintu  laguna knjige Predstavljena pesnička zbirka „U lavirintu“
19.04.2024.
Nova zbirka poezije Igora Mirovića predstavljena je 18. aprila u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr Zoran Đerić i prof. dr Aleksandar Je...
više
ema jarlet o orionu i mraku slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života laguna knjige Ema Jarlet o „Orionu i Mraku“: Slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života
19.04.2024.
Autorka hita „Orion i Mrak“ Ema Jarlet otkriva svoju opsesiju mrakom, kako nastaju priče i junaci koje ilustruje i u kome je pronašla inspiraciju za svoje čarobne slikovnice koje nakon objavljivanja n...
više
rastislav durman o novoj knjizi ona bića koja nisu sića  laguna knjige Rastislav Durman o novoj knjizi „Ona bića koja nisu sića“
19.04.2024.
„Ona bića koja nisu sića“ nova je knjiga evropskih bajki koju je priredio novosadski autor Rastislav Durman. Pisac za decu i odrasle poslednjih godina posvetio se prikupljanju bajki sa svih evropskih ...
više
prikaz knjige vladalac nikola makijavelija uputstvo za rukovanje državom laguna knjige Prikaz knjige „Vladalac“ Nikola Makijavelija: Uputstvo za rukovanje državom
19.04.2024.
„Ne zna se ko pije, a ko plaća“ najbolji je iskaz o situaciji u renesansnoj Italiji. U svakom njenom kutku sram, zločin i samovlašće bili su deviza. Zločin? Stvar službene dužnosti. Ubistvo? Oblik dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.