Laguna - Bukmarker - Od papirusa do pergamenta: Carska biblioteka Carigrada - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Od papirusa do pergamenta: Carska biblioteka Carigrada

Mnogo godina nakon što su uništene velike biblioteke antičkog sveta, poput biblioteka u Pergamu i u Aleksandriji, Carska biblioteka Carigrada je čuvala dragocene antičke grčke i latinske tekstove. Postojala je skoro 1000 godina. Ovu biblioteku u glavnom gradu Vizantijskog carstva je izgradio car Konstantin II između 357-354 godine n.e, jer je postao svestan fizičkog raspadanja ranih tekstova koji su bili napisani na papirusu. Poverio je pisarima napornu dužnost prepisivanja tomova knjiga iz rolni papirusa na otpornije materijale poput pergamenta od koža različitih životinja u skriptorijumu biblioteke, Smatra se da je čovek zadužen za pisare bio Temestije, koji je radio direktno za Konstantina II u nadzoru biblioteke.
 
Car Valens je oko 372 god. nove ere nastavio rad svog prethodnika Konstantina II, tako što je zaposlio četiri grčka i tri latinska kaligrafa. Zbog toga je većina grčkih klasika koje danas imamo sačuvana - zahvaljujući vizantijskim kopijama, nastalim u Carskoj vizantijskoj biblioteci. Međutim, određeni tomovi knjiga su imali prednost u odnosu na druge. Oni koji su radili kao pisari i kopirali tekstove sa papirusa na pergament, uložili su mnogo vremena i pažnje da sačuvaju ono što su smatrali najvrednijim delima. Starija dela, poput Homerovih dela i helenističke istorije, imala su prednost u odnosu na kasnije latinske radove. Isto tako, slavniji pisci poput Sofokla i filozofa, koji su mu bili savremenici, imali su prioritet u odnosu na manje poznate pisce.
 

Mermerna bista koja možda predstavlja Valensa
 
Neki istoričari misle da je Carska biblioteka imala čak 100.000 rukopisa, od kojih su neki možda potekli iz Aleksandrijske biblioteke. Međutim, izvori koji su zabeležili uništenje Aleksandrijske biblioteke su kontradiktorni i malo se zna o kolekciji biblioteke. Misli se da je u Aleksandriji bilo mnogo knjiga, koje su skupljane tokom dužeg vremenskog perioda. Međutim, istorija se komplikuje tokom njenog postojanja jer se navodi da su knjige odatle premeštane u nekoliko navrata i da je kolekcija poklanjana ili uništavana. Na kraju, kada je Aleksandrijska biblioteka uništena, bilo je nejasno šta je ostalo u kolekciji. Ako je tačno da je Carska biblioteka Carigrada zaista imala 100.000 naslova, onda je to svakako bila najveća kolekcija pisanog znanja u ranosrednjovekovnom zapadnom svetu.
 

Biblioteka Aleksandrije
 
Istorija uništenja Carske biblioteke Carigrada je nerazjašnjena, kao i istorija Aleksandrijske biblioteke. Bilo je tvrdnji da je većina naslova u njoj (ako ne i svi) uništena u požaru 475 god. n.e. Međutim, drugi izvori su zabeležili da su Konstantin II i Temistije, koji su brinuli o biblioteci, radili neprekidno da bi sačuvali i ponovo prepisali dela koja su možda bila izgubljena u požaru. Neki od izvora izveštavaju o požarima koji su usledili, a koji su naneli mnogo štete kolekciji tokom milenijuma postojanja biblioteke. Postojale su i pretpostavke da je do delova kolekcije iz biblioteke kasnije došao i Karlo Veliki u 9. veku. Mada su slični naslovi korišćeni kao pokretač renesanse na dvoru Karla Velikog 8. i 9. veka, nejasno je da li su ovi naslovi bili deo Carske biblioteke Carigrada ili su bile obične kopije napravljenje u biblioteci Karla Velikog u Ahenu.
 
Pored štete pretrpljene u požaru, i sama zgrada biblioteke je, kao i njen sasdržaj, oštećena zbog pljački i ratova, uključujući Četvrti krstaški pohod iz 1204. godine. Dok su gradom harali Franci i Venecijanci, Carska biblioteka je izgorela u požaru, čime je verovatno uništen veliki deo njene kolekcije. Istoričari navode da, nakon što su požari uništili grad, nema indikacija kontinuiranog postojanja formalne Carske biblioteke u tom vremenu i nijedan izvor ne spominje izgubljene rukopise. Zbog ovoga je nejasno šta je izgubljeno u požaru, a šta je ostalo, pa uništeno kasnije .Govorilo se da je pljačka iz 1204. jedna od najprofitabilnijih i najsramnijih pljački u istoriji. Veruje se da su krstaši možda ukrali, a potom prodali neke od retkih vizantijskih rukopisa.  
 
Iako je nejasno šta je od knjiga preživelo tokom svih ovih godina i razaranja, biblioteka je doživela svoju konačnu propast kada je pala u ruke Otomanskog carstva 1453, kada je osvojen Carigrad, a biblioteka uništena zajedno sa svim preostalim knjigama u njoj.  Mada mnogi izvori navode da su neki tekstovi preživeli vreme otomanske okupacije grada, ali nema dovoljno čvrstih dokaza da je biblioteka ikad povratila svoju funkciju. Takođe, nijedan deo biblioteke nije otkriven u našem vremenu. U 19. veku je profesor Karlajl, lekar i „orijentalista“, dobio dozvolu za pristup sadržaju biblioteke iz postotomanskog perioda. Međutim, on je zaključio da ni za jedan od tekstova nema dovoljno dokaza da bi se povezali sa Carigradskom carskom bibliotekom.
 
Međutim, Arhimedov Palimpsest je jedinstven u kolekciji tekstova iz perioda posle otomanskih pohoda. Ovaj tekst je isplivao na površinu 1840, preveden je 1915. i neobjašnjivo otkriven u privatnoj kolekciji i prodat 1998. Palimpsest je prvobitno bio vizantinsko-grčka kopija rada Arhimeda iz Sirakuze i drugih autora iz 10. veka. To je jedina poznata kopija ,,Stomachin-a” i „Metoda mehaničkih teorema“, kao i teksta „O plutajućim telima“ na grčkom. Ovaj tekst je možda jedini dokaz da je kolekcija knjiga u Carskoj biblioteci zaista nastavila da postoji i u Otomanskom carstvu, a i u naše vreme.  
 
Autor: Veronika Parks
Izvor: ancient-origins.net


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.