Laguna - Bukmarker - O učesnicima simpozijuma na „Nebeskoj divanhani“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

O učesnicima simpozijuma na „Nebeskoj divanhani“

Rođen sam na Baniji, u Hrvatskoj, desetak kilometara vazdušne linije od granice sa Bosnom i Hercegovinom. Kao nekome ko je rođen na granici i ko je potomak krajiških graničara, zapitanost o granicama je tema od koje nisam mogao pobeći. Godinama sam usputno skupljao građu o toj temi, sve dok nisam shvatio da me počinje opterećivati, pa sam odlučio da se konačno njome pozabavim.



Uprkos zaboravu, u porodici je preteklo sećanje na čuvanje straže na granici između Austrijske i Otomanske carevine, na upade jedne i druge strane u protivničku teritoriju. Čak su dva čardaka nazvana Demića grob i Demića dolina, što navodi na zaključak da su ih čuvali moji preci. Interesovalo me je kakvo je bilo vreme kada je ta granica utvrđena, ko ju je i kako obeležavao. Usput sam pomišljao kakve su se zgode i nezgode mogle dešavati prilikom tako obimnog posla. A čim sam počeo sa domišljanjem – već sam zakoračio u predvorje literature.

Takođe, pišući o događajima udaljenim od nas više od dva veka, tragao sam za korenima katastrofe koja se nama, potomcima graničara, zbila pre tri decenije. Jedino sam na početku pisanja znao da se o granici ne može svedočiti ukoliko se ne uvaže pogledi na nju sa obe strane. Što više različitih svedočanstava, tim je lakše razumeti.

Koristeći raznovrsnu literaturu, došao sam do imena nekih učesnika, kako potpisivanja samog mira u Sremskim Karlovcima, tako i do pojedinih članova komisije koja je utvrđivala granicu na samom terenu. Ispostavilo se da je jedno dogovarati granice u formi mirovnog ugovara – a sasvim drugo tu odluku sprovoditi na terenu, među živim ljudima. Uprkos naređenju da se posao obavi za dva meseca, njihova avantura se odužila na više od dve godine.Odlučio sam da na „Nebeskoj divanhani“ okupim šest lica koja će svedočiti o granici iz lične perspektive. Neke od njihovih priča se prepliću, a neke idu uporedo.

Prvi je Nemac, sekretar grofa Luiđija Ferdinada Marsiljija, pustolova, vojnika i naučnika, rođenog u Bolonji, predvodnika austrijske komisije za utvrđivanje granica. Drugu priču pripoveda žena koja je, kao krajiška devojka, čudnim okolnostima završila u privatnom bordelu austrijskog komandanta grada Karlovca. Treći svedok je pisar Rami Mehmed-paše, drugog čoveka Otomanske imperije i velikog pesnika svog vremena, koji je imao nesreću da potpiše Karlovački mir i na kog se sručio sav gnev poraženih. Četvrti svedok je moj neimenovani predak, stražar na jednom od graničnih čardaka, koji iz svoje „izdignute perspektive“ na osoben način gleda na granicu i graničarsku sudbinu. Peti je tajnoviti prevodilac koji svoje usluge pruža i jednoj i drugoj strani i ima mnogo toga da kaže iz svoje neutralne pozicije, dok je šesti, verni pratilac čuvenog krajiškog buntovnika a neretko i – odmetnika, Hasan-age Pećkog, čoveka koji je zadavao muke, kako travničkim vezirima, tako i austrijskim konzulima i graničarima.

Odlučio sam da kroz tih šest priča, koje se naizmenično odmotavaju, pratim utvrđivanje novodogovorene granice, imajući u vidu činjenicu da je to bilo prvo „moderno“ razgraničenje između dva carstva, jer su pre toga države razdvajale takozvane „ničije zemlje“, koje su se znale prostirati od nekoliko do desetine kilometara. Mnoge zgode i nezgode tokom tog posla morao sam da domišljam, a karaktere učesnika kreiram na osnovu šturih podataka. Taj posao je, priznajem, bio zabavan, ali i opasan, poput svakog domišljanja.  

Van glavnih tokova ove priče nametale su se i druge teme: priča o ostacima rimskog nasleđa na prostoru Balkana; o špijunaži i pljačkanju kulturnog nasleđa; o tankoj granici koja deli nauku od šarlatanstva; o siromaštvu i hedonizmu; o opsesiji Dunavom; o počecima geografije i kartografije na ovim prostorima; o dolasku kafe u Evropu i njenom konzumiranju, kao i brojna svedočanstva o tegobnom životu običnih ljudi sa obe strane granice.

Tokom istraživanja bio sam začuđen koliko su sukobljene strane novouspostavljenu granicu smatrale privremenom, svaka iz svojih osvajačkih razloga, a ispalo je da je veći deo nje ostao do današnjih dana, preteći da ne razdvaja samo carstva ili države, već, tobože, i civilizacije, mentalitete, religije i poglede na svet.

Priznajem da tokom pisanja nisam mogao a da ne pomišljam na ovovremene kartografe i graničare, na sveopštu opsesiju današnjih podela, neutaživu žeđ za osvajanjem i novim razgraničenjima. Koristeći čudesnu moć literature u kojoj je moguće i ono „što biti ne može“, drznuo sam se da između dveju korica spojim nespojivo i okupim neokupivo.

Autor: Mirko Demić
Izvor: Blic


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
darko tuševljaković o romanu karota privlači me da analiziram trenutak promene laguna knjige Darko Tuševljaković o romanu „Karota“: Privlači me da analiziram trenutak promene
17.03.2025.
Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici. Prvu priču objavio je 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i a...
više
ina poljak o romanu dobar momak pisanje romana je ringišpil emocija laguna knjige Ina Poljak o romanu „Dobar momak“: Pisanje romana je ringišpil emocija
17.03.2025.
Književnica Ina Poljak, koja je nedavno u Beogradu predstavila svoj novi roman „Dobar momak“, izjavila je da je za nju pisanje ovog romana bio nekakav ringišpil naizgled međusobno suprotstavljeni...
više
iz prve ruke čitajte neksus , razmišljajte slobodno laguna knjige Iz prve ruke: Čitajte „Neksus“, razmišljajte slobodno
17.03.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje novu knjigu Juvala Noe Hararija, „Neksus“, u kojoj slavni autor sagledava ljudsku istoriju od kamenog doba do veštačke inteligencije da bi razmotrio kako je protok inf...
više
prikaz romana strah i njegov sluga  laguna knjige Prikaz romana „Strah i njegov sluga“
17.03.2025.
Reč „vampir“ je jedina srpska reč koja je postala internacionalizam. Na zapadu je prvi put zabeležena 1724. godine, u izveštaju komisije koja je istraživala slučaj povampirenja izvesnog Petra Blagojev...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.