Laguna - Bukmarker - Muzej pisaćih mašina „Piter Miterhofer“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Muzej pisaćih mašina „Piter Miterhofer“

Ovaj namenski izgrađeni muzej, otvoren 1997. godine u servernoitalijanskom okrugu Bolcanu (južni Tirol), poseduje preko 2000 eksponata pisaćih mašina u svojoj stalnoj kolekciji. Muzej je sagrađen u čast austrijskog izumitelja Pitera Miterhofera, jednog od mnogih zaslužnih pronalazača ove mašine, a uz pomoć donacija kolekcionara pisaćih mašina Kurta Riba, „za sva vremena i kao neotuđivo kulturno nasleđe“.



U muzeju, koji se prostire na četiri sprata, izloženi su najreprezentativniji modeli mašina kao ilustracija duge hronologije kucanja na tastaturi i udaranja razmaknice, a postoji i mizanscen koji evocira kako se nekada radilo za mašinom za sve one kojima je nezamisliva ideja da kucanje na mašini ne prouzrokuje niz muskulatornoskeletnih tegoba.
 
Posetioci prate istorijat ove naprave, io imaju prilike da vide njene najveće domete: od čuvene „Maling Hansen“, poznate kao „kugla koja piše“, koja izgleda kao da su je stvorili prosvetiteljski umovi; do svetski poznate nemačkaže Enigme, mašine za šifrovanje radio-telegrafskih poruka, koja je saveznicima zadavala glavobolju kada je trebalo da dekodiraju poruke. U muzeju je postavljeno i nekoliko stolova sa mašinama kako bi posetiocima mogli da se okušaju u kucanju na starovremenskim modelima i udare nekoliko redova na papiru kako bi im ostali za uspomenu.
 
Miterhofer je bio, što se moglo i očekivati, ekscentrik, koji se „često raspravljao sa sveštenicima i policajcima“. Njegovi izumi su širokog spektra,  kreću se od mašine za pranje veša, gitare, naprave po imenu  „Hölzerne Glachter“, koja proizvodi zvuk smeha, do zvučnika i ramova za slike. Svoju prvu pisaću mašinu, proizvedenu 1864. godine, Miterhofer je smatrao neuspehom, iako u poređenju sa svim ranijim mašinama, po obliku i veličini prototipske tastature, najviše nalikuje na masovno proizvedene modele koji su kasnije preovladali.

Ukoliko osoblju muzeja iskažete dodatno interesovanje za pisaće mašine, mogli bi vas povesti u posetu podrumu, ili „specijalnom izložbenom prostoru“ u koje se police protežu od zida do zida, ispunjene mašinama koje muzej nije imao gde da izloži. Ova arhiva poseduje sve modele koji odudaraju od tipskog: od elegantnih proto-nadrealističkihzlatno-crnih modela do svetlećih Diznijevih igračaka, zajedno sa svim bakelitnim i od melamina izrađenim mašinama marki Casio Elite, Smit Korona Deluks i IBM Selectric, kao i mnoge druge – koje su odigrale svoju ulogu i svojevremeno bile u žiži interesovanja.
 
Za sve one koji bi da zavire u ovaj muzej a da ne otputuju na sever Italije, možete posetiti sajt regije na kome se nalazi video snimak muzeja na engleskom.

Izvor: atlasobscura.com


Podelite na društvenim mrežama:

darko tuševljaković o romanu karota privlači me da analiziram trenutak promene laguna knjige Darko Tuševljaković o romanu „Karota“: Privlači me da analiziram trenutak promene
17.03.2025.
Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici. Prvu priču objavio je 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i a...
više
ina poljak o romanu dobar momak pisanje romana je ringišpil emocija laguna knjige Ina Poljak o romanu „Dobar momak“: Pisanje romana je ringišpil emocija
17.03.2025.
Književnica Ina Poljak, koja je nedavno u Beogradu predstavila svoj novi roman „Dobar momak“, izjavila je da je za nju pisanje ovog romana bio nekakav ringišpil naizgled međusobno suprotstavljeni...
više
iz prve ruke čitajte neksus , razmišljajte slobodno laguna knjige Iz prve ruke: Čitajte „Neksus“, razmišljajte slobodno
17.03.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje novu knjigu Juvala Noe Hararija, „Neksus“, u kojoj slavni autor sagledava ljudsku istoriju od kamenog doba do veštačke inteligencije da bi razmotrio kako je protok inf...
više
prikaz romana strah i njegov sluga  laguna knjige Prikaz romana „Strah i njegov sluga“
17.03.2025.
Reč „vampir“ je jedina srpska reč koja je postala internacionalizam. Na zapadu je prvi put zabeležena 1724. godine, u izveštaju komisije koja je istraživala slučaj povampirenja izvesnog Petra Blagojev...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.