Laguna - Bukmarker - Lusi Foli: Pišem knjige koje bih volela da pročitam - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Lusi Foli: Pišem knjige koje bih volela da pročitam

Lusi Foli je ime za koje ste možda tek nedavno čuli, jer je njen dugoočekivani krimi triler „Hajka“ iz 2019. godine postao bestseler, a njena najnovija knjiga „Spisak zvanica“ vrlo dobro prolazi među čitalačkom publikom! Roman „Hajka“ još uvek dobija dobre kritike, a u pripremi je i TV adaptacija, zbog čega smo veoma uzbuđeni. Autorka već razmišlja o sledećem romanu – ona je nezaustavljiva!

Foto: Tommy Clarke

Recite nam nešto o svom najnovijem romanu „Spisak zvanica“, koji dobija sve pohvale.

„Spisak zvanica“ je misterija s ubistvom, koja se događa na venčanju na ostrvu u blizini zapadne obale Irske. Mlada i mladoženja Džuls i Vil savršen su par i njihovo venčanje trebalo bi da bude venčanje godine — glamurozno, romantično, savršeno isplanirano. Međutim, neke zvanice sa sobom donose i problematičan emocionalni prtljag: ​​tu je kum sa mračnom tajnom, kivna deveruša, osoba u pratnji jedne zvanice koja ima motiv... i još mnogo toga. Od generalne probe noć uoči venčanja pa nadalje, napetost počinje da raste – a istovremeno se približava oluja iz pravca Atlantika. Neposredno nakon što je svadbena torta isečena – i dok oluja pogađa ostrvo – u mraku pored šatora pronalaze leš. Ko je ubica?

I u „Spisku zvanica“ i u „Hajci“ vodite čitaoce na zabačena mesta – da li to crpite iz stvarnog života? Da li ste možda inspirisani mestima koja ste posetili?

Ja sam Londonka, ali volim da pobegnem iz grada. Takođe sam u potpunosti svesna koliko bih zaista bila nespremna za preživljavanje u divljini. Zaista, u obe knjige sam bila fascinirana idejom da odvojim grupu zadrtih stanovnika grada od njihove materijalne sigurnosti i stavim ih usred prirode gde sevaju zubi i kandže. Oni misle da imaju sve konce u svojim rukama – ali priroda ima druge namere. Izolacija i nemogućnost bekstva stvaraju neku vrstu tenzije, pri čemu su likovi primorani da sa nelagodom pokušaju da proniknu u sebe i u druge. Obe knjige su inspirisane mestima koja sam posetila u stvarnom životu – „Hajka“ je inspirisana udaljenim imanjem u škotskim planinama, a „Spisak zvanica“ ostrvima u blizini obale Konemare u irskom okrugu Golvej.

Da li je istina da se radi na TV adaptaciji Vašeg romana „Hajka“?

Jeste – za adaptaciju su zaduženi See-Saw Films, koji su radili na produkciji serije „Povrh jezera“ i filmovima kao što su „Udovice“, „Kraljev govor“ i „Lav“.

Ko bi bio u Vašoj glumačkoj postavci iz snova?

Zaista ne znam! To je zaista teško pitanje. Neki su mi rekli kako su zamišljali pojedine glumce u svojoj glavi dok su čitali roman, ali je meni kao autoru to skoro nemoguće. Mislim da bih prepoznala pravu osobu ukoliko bi mi je predložili. U stvari, See-Saw je trenutno u procesu angažovanja nekih veoma talentovanih glumaca…



Šta još planirate?

Trenutno radim na trećem krimiću – koji je ujedno i moj šesti roman – i uskoro ću ga završiti! Dešava se u starom stambenom bloku u Parizu i ima atmosferu poput one u Hičkokovom „Prozoru u dvorište“ ili „Rozmarinoj bebi“.

Šta ste nedavno čitali, slušali i gledali? Imate li preporuku za nas?

Sigurna sam da je pola sveta već pogledalo ovo, ali ja sam tek nedavno odgledala seriju Succession („Naslednici“) i mnogo mi se svidela. Pročitala sam nove romane Luiz Kendliš (The Other Passenger) i Sare Pinboro (Dead to Her) koji su apsolutno briljantni i puni preokreta. Volim da slušam džez dok pišem: u džezu postoji nešto veoma kreativno i stimulativno. Veliki sam ljubitelj Kamasija Vašingtona.

Šta biste savetovali u vezi sa pisanjem i objavljivanjem romana prvenca?

Pomaže mi namera da napišem knjigu koju bih kao čitalac volela da pročitam. Ako ja želim to da pročitam, postoji velika šansa da bi i drugi to želeli! To takođe znači da ću biti uzbuđena i radoznala zbog toga što pišem – treba da budete stimulisani onim što pišete, jer je to mukotrpan rad, posebno kada dođete do faze sređivanja rukopisa. Što se objavljivanja tiče, moraćete malo da istražujete: saznajte koji književni agenti trenutno traže nove klijente, šta oni vole i da li su zainteresovani za vaš način pisanja. Pridružite se Tviteru – knjiški deo Tvitera je neverovatno ohrabrujuće i podsticajno mesto, ali i način za interakciju sa profesionalcima u izdavaštvu. I obavezno „doterajte“ konačnu verziju kao da vam život zavisi od toga da biste poslali zaista „skockano“ delo.

Izvor: Nordic Watchlist
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.