Laguna - Bukmarker - Luiza Mej Olkot „Male žene“: Da li prvo pročitati roman ili odgledati film? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Luiza Mej Olkot „Male žene“: Da li prvo pročitati roman ili odgledati film?

Roman „Male žene“,  Luize Mej Olkot je prvi put objavljen 1868. godine, a nastavak „Dobre supruge“ 1869. Do danas interesovanje za ove američke klasike nije opalo i svake godine se u nekom delu sveta objavi novo izdanje u velikim tiražima. I filmska priča Grete Gervig, koja dobila Oskara 2020. je već sedma adaptacija popularnih romana, koji je Laguna objavila u jednoj knjizi.



U čemu je tajna uspeha ove priče o četiri sestre i njihovom odrastanju tokom i nakon Građanskog rata u Americi?

Možda upravo u rečenici koju izgovara jedna od sestara, Džo, a kojom počinje i najnovija filmska adaptacija: „Preživela sam mnoge nevolje, zato pišem vesele priče“.

Ne, nemojte odmah da odustanete vi koji ste pomislili da je reč o još jednoj filmskoj i književnoj „limunadi“. Reč je o toploj ljudskoj priči u kojoj svako može da se prepozna, ali koja je ispričana bez patetike i patosa. Iznenadiće vas stavovi pojedinih likova, ali i tok radnje, s obzirom na to da su nastali pre više od 150 godina.

„Nameravam da sama uspem u svetu“, kaže Džo Marč, ali joj bogata tetka replicira: „Niko ne uspeva sam. Ponajmanje žena. Moraćeš da se dobro udaš“. Međutim, Džo ne odustaje: „Žene imaju mozak i dušu, a ne samo srce. Imaju ambiciju i dar, a ne samo lepotu. Dojadilo mi je da slušam da je žena samo za ljubav“. Majka podržava njen stav: „Bolje je biti srećna stara usedelica nego nesrećna supruga ili devojka bez obraza koja jurca da ulovi muža“.

Ista majka svoje četiri ćerke uči i da budu dame, lepo vaspitane i otmene, da pomažu drugima, a njena povezanost sa ćerkama je zasnovana na ljubavi i uzajamnom poštovanju. „Mila moja, ne daj da sunce zađe u tvom gnevu. Oprostite jedna drugoj, pomozite jedna drugoj i sutra krenite iz početka“, savetuje ćerke nakon svađe.

Male žene“ su roman o vanvremenskim porodičnim vrednostima, o sreći koja ne mora biti uslovljena materijalnim stvarima, o smrti koja još jače povezuje one koji se vole.

Meg, koju u filmu Grete Gervik glumi Ema Votson, je najstarija sestra u porodici Marč. Ima 17 godina i otvoreno kaže da voli luksuz, skupe haljine i otmeno društvo, baš kao i najmlađa Ejmi, dvanaestogodišnjakinja koju glumi Florens Pju. Krhko zdravlje i filantropija dodeljeni su četrnaestogodišnjoj Bet (Elajza Skanlen), dok je najtemperamentnija Džo, koju u filmu igra Serša Ronan. Njih četiri rastu pod budnim okom majke (Lora Dern), ali i bogate tetke koju je na velikom platnu maestralno dočarala Meril Strip.

Bez obzira na to što su ženski likovi u većini, ne može se reći da je delo namenjeno isključivo ženama. Otac je u početku odsutan zbog učešća u ratu, ali je i dalje glava porodice, podrška i oslonac svojim „malim ženama“, kako naziva četiri ćerke na koje je veoma ponosan. Muška publika može da se identifikuje i sa mladim Teodorom Lorensom, kojeg u filmu glumi Timoti Šalme. Rastao u inostranstvu, ne zna pravila sredine u koju je pristigao, ali se brzo i lako uklopio u život Porodice Marč.

„Moje ćerke znaju da budu nestašne“, izvinjavala mu se jednom prilikom njihova majka. „Znam i ja“, rekao je Lori. I bio je nestašan, ali vam nećemo reći kako. Pročitajte knjigu, odgledajte film. Nije važno kojim ćete redom.

Adaptacija Grete Gervik je od šest nominacija osvojila Oskara za najbolji kostim, i to opravdano. Da se Oskar dodeljuje i za najtopliju filmsku priču, „Male žene“ bi ga sigurno dobile, ali će vam knjiga, više nego film, omogućiti da dublje uronite u bajkoviti svet četiri sestre, da osetite toplinu malih žena.

„Radim na romanu. Priča o mom životu i mojim sestrama“, rekla je Džo izdavaču. „Neka bude kratak i uzbudljiv“, odgovorio joj je i dodao: „Ako je glavni lik devojka neka se uda na kraju“.

Da li su se sve četiri sestre udale? U koga se Lori zaljubio? Da li su Meg i Ejmi obezbedile sebi raskoš i luksuz? Da li je bogata tetka bila u pravu da niko ne uspeva sam?

Saznaćete uživajući u 135 minuta kostimirane drame, ali ćete suštinu jedne od najpopularnijih priča svih vremena dublje doživeti samo ako pročitate i knjigu.

Autor: Dragana Todorović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.