Laguna - Bukmarker - „Ljudski rod – Kako smo sje*ali sve što smo mogli“: Knjiga koja će vas naterati na smeh i razmišljanje - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Ljudski rod – Kako smo sje*ali sve što smo mogli“: Knjiga koja će vas naterati na smeh i razmišljanje

Ako pratite stvaralaštvo Juvala Noe Hararija i/ili nastupe Džona Olivera, i pitate se zašto su se ova dva imena našla u istoj rečenici, ova knjiga bi mogla biti odgovor. Za početak, naslov bismo mogli protumačiti kao distopijsku varijantu Hararijevog „Sapijens – Kratka istorija ljudskog roda“ (svesna odluka ili ne, ne znamo), a prolog i epilog će čitaoce sigurno podsetiti na satirični stil Džona Olivera.

Kao što bi se i moglo očekivati od nekoga ko je pisao za Buzzfeed, „Ljudski rod“ na humoristički način dokumentuje istorijske činjenice – i to ne one koje žive na stranicama mejnstrim literature.

Tomu Filipsu je pošlo za rukom da obuhvati čitavu istoriju čovečanstva, doduše ne nekim određenim redom, i da okrene naglavačke često upotrebljavani narativ. Dotičući se samo elemenata od kritičnog značaja, potrebnih da se u glavi čitaoca oformi konačna predstava o svakom istorijskom događaju, autor je u svakom poglavlju ostavio sebi dovoljno prostora da navede brojne slične primere i uputi upečatljivu poruku.

U poglavlju „Sledi vođu“ pronaći ćete niz ekscentričnih odluka turkmenistanskog predsednika Saparmurata Nijazova, otkriti kako je neuspeh Vilijama Patersona uticao na uspeh kolonijalizma i saznati da su u mnogim ratovima pijane armije često napadale sebe same. Filips ovakvim pristupom tera čitaoca da se ozbiljno zamisli nad istorijskim zbivanjima, a istovremeno ga zabavlja neobaveznim tonom i domišljatim igrama reči.

Čitalac će primetiti autorovu stalnu potrebu za pronalaženjem veza između važnih istorijskih lekcija i psiholoških koncepata kao što je „grupno razmišljanje“, fokalizam i sl. Zbog toga ostaje pomalo nejasno sa kakvom namerom je napisao ovu knjigu.

Osim toga, korišćenje izabranih istorijskih incidenata kao dokaza nesavršenosti ljudske psihe, i nesposobnosti da se uči iz grešaka, deluje kao ishitrena generalizacija.

Uprkos tome, knjiga zadivljuje svojom smelošću i predstavlja pravo osveženje. Čak i ako smatrate da ste veliki poznavalac istorije, iznenadiće vas neki slabo poznati detalji. Nateraće vas da se zapitate šta se krije iza široko prihvaćene retorike, a priče o otkačenim, ekscentričnim istorijskim ličnostima beskrajno će vas zabaviti.

Autor: Svasti Raizada
Izvor: theprint.in
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.