Laguna - Bukmarker - Knjižara „Borislav Pekić“ u centru grada - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Knjižara „Borislav Pekić“ u centru grada

Nakon novoimenovanih knjižara u lancu Delfi, „Miloš Crnjanski“ i „Momo Kapor“ u Beogradu i knjižare „Vasko Popa“ u Vršcu, knjižara u Knez Mihailovoj 40 u Beogradu ponela je ime jednog od najznačajnijih srpskih književnika 20. veka, romansijera, dramskog pisca i filmskog scenariste Borislava Pekića.


 
Svečanosti imenovanja su pored porodice Pekić, supruge Ljiljane, kćerke Aleksandre i unuke Mari-Luiz, prisustvovali Goran Vesić, gradski menadžer, Vladan Vukosavljević, gradski sekretar za kulturu, Milan Caci Mihailović, glumac, i Dejan Papić, direktor Lagune.
 
„Grad Beograd je danas veoma ponosan što je dobio knjižaru ’Borislav Pekić’ i što je jedna od naših najlepših knjižara ponela ime velikog srpskog pisca. To je deo obnove kulture sećanja u gradu gde se zaista trudimo da se sećamo poznatih i važnih ljudi koji su značajni za našu kulturu i društvo“, rekao je Vesić.
 
Vladan Vukosavljević je podsetio da su pre ove još dve knjižare ponele imena naših pisaca, i to Miloša Crnjanskog u Vasinoj ulici i Mome Kapora u 27. marta. On je naveo da je Pekić osoba izuzetnih književnih i ljudskih kvaliteta, te da može da posluži svima kao uzor. Njegova supruga je istakla da bi Pekić bio veoma zadovoljan odabirom lokacije, te da je ova ideja fantastična jer predstavlja promociju književnosti i naših velikana.
 
„Mislim da bi Pekić bio vrlo zadovoljan i mestom i načinom na koji je opremljena ova knjižara“, istakla je njegova udovica Ljiljana Pekić i dodala da misli „da je uopšte ideja da knjižare dobiju imena naših velikih pisaca fantastična. To je promocija i knjiga i književnosti i naših velikana.“ Ljiljana je otkrila da Pekić bez knjiga nije mogao i „šta god da je radio, uvek je bio okružen knjigama i leksikonima. Mislim da knjige čine mnogo više nego da obrazuju ljude, one su i uteha i beg u neki drugi svet, i knjige su za mene nešto bez čega ne mogu da živim.“
 
Direktor Lagune je kazao da je osnovni cilj ove ideje obraćanje čitaocu, ali i negovanje kulturne tradicije. On je poručio da je sada odgovornost veća zbog toga što knjižare nose imena naših književnih velikana.
 
Glumac Milan Caci Mihailović je više od dve decenije igrao u Pekićevom dramskom komadu „Korešpodencija“, iz koje je i izveo jedan deo.
 
Borislav Pekić rođen je 4. februara 1930. godine u Podgorici. Detinjstvo je proveo u Podgorici, Novom Bečeju, Mrkonjić-Gradu, Kninu, Cetinju i Bavaništu u Banatu. Od 1945. godine je u Beogradu, gde je pohađao Treću mušku gimnaziju i maturirao 1948. godine. Studirao je eksperimentalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Godine 1965. objavljuje svoj prvi roman „Vreme čuda“. Od tada se posvećuje isključivo pisanju. Piše prozu, pozorišne, radio i televizijske drame. Za drugi roman, „Hodočašće Arsenija Njegovana“ (1970), dobija prestižnu Ninovu nagradu za roman godine. Kratki roman „Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana“ objavljen je u izdanju Slova ljubve iz Beograda tek 1975. godine (iako je napisan znatno ranije, ali Pekić nije uspeo da pronađe izdavača koji bi se usudio da objavljuje njegova književna dela).
 
Rukopis sotije „Kako upokojiti vampira“ izabran je na anonimnom književnom konkursu Udruženih izdavača i štampan 1977. godine. Sledi kratak roman „Odbrana i poslednji dani“ (1977). Njegovo kapitalno delo, saga-fantazmagorija „Zlatno runo“, objavljuje se u sedam tomova (1978–1986), za koje Pekić 1987. godine dobija Njegoševu nagradu. Žanr-romanom „Besnilo“ (1983), svojevrsnom apokaliptičkom vizijom sveta u kojem živimo, Pekić je odstupio iz istorijske tematike „Zlatnog runa“ i napisao delo sa elementima trilera.
 
Dela su mu prevođena na engleski, nemački, francuski, italijanski, španski, holandski, poljski, češki, slovački, mađarski, rumunski, retoromanski, makedonski, slovenački, albanski, grčki, švedski i ukrajinski jezik.
 
Izdavačka kuća Laguna, prvi put u Pekićevom umetničkom stvaralaštvu, objavila je njegova celokupna književna dela u 14 knjiga.
 
Na dan svečanog imenovanja knjižare u Knez Mihailovoj 40, trideset najnovijih Laguninih naslova bili su na specijalnom popustu od 30 odsto, a poklon uz svaku kupovinu obezbedile su renomirane kompanije Lomax, Golden Rose, Ziaja, Salvia. Nescafé se pobrinuo za osveženje, Candy Universe za slatko posluženje, a najmlađe smo obradovali kartama za film „Angry Birds“. KFC i McDonalds obezbedili su vaučere za svoje restorane.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Podelite na društvenim mrežama:

promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.