Laguna - Bukmarker - Kako da pročitate više knjiga ove godine - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kako da pročitate više knjiga ove godine

Prošle godine pročitao sam više od 120 knjiga. Kada sam postavio kolaž omiljenih, od tih 120, na Instagram, veliki broj ljudi me je pitao koja je moja tajna i kako sam uspeo da savladam toliko tomova za 12 meseci.



Razvio sam neke taktike čitanja tokom godina i podeliću ih sa vama. Ako tražite da povećate vašu fizičku i mentalnu biblioteku i pročitate više knjiga ove godine, možda će vam pomoći.
 
Najveći trik kako da čitate više

Brzo čitanje sigurno ima ulogu u mojoj tehnici (više o tome kasnije), ali to nije moja velika tajna.

Priđite. Šapnuću vam tajnu čitanja mnogo knjiga.

Jeste li spremni?

„Morate provesti više vremena čitajući.“

Ja provodim mnogo vremena čitajući zato što je to deo mog posla.

Kako bih se pripremio za podkast, čitam knjige mog gosta. Kada pišem tekstove, čitam knjige zbog istraživanja. Čitanje mi je u opisu posla.

Kad vas zadivi količina knjiga koje pročitam za godinu dana je isto kao da vas zadivi broj česama koje je vodoinstalater popravio. Nije toliko impresivno kada vam je to posao.

Uz knjige koje sam čitao samo zbog posla, uspeo sam da pročitam 2-3 svakog meseca iz čistog zadovoljstva. Preko 20 knjiga koje se ne tiču posla za godinu dana. To je količina za koju smatram da svaki čovek čak i sa najgušćim rasporedom može da pročita.

Tako da je tajna broj 1 čitanja, provesti više vremena čitajući.

Kako naći to vreme?

Zakažite čitanje. Vi u stvari ne možete naći vreme za čitanje, morate da ga odvojite. A najbolji način da za nešto odvojite vreme je da ga stavite u dnevni raspored. Ne morate da odvojite jedan sat odjednom. Ako tek počinjete sa ovim, onda sigurno nemate dovoljno pažnje za toliko vremena i ako biste krenuli da čitate završili biste isfrustirani. Umesto toga, odvojite 30 minuta ujutro i 30 minuta uveče. Ako vam je i to puno, neka bude po 20 minuta. Umesto da provodite vreme gledajući u telefon, možete da čitate. Iznenadili biste se kad bi znali koliko možete knjiga pročitati mesečno ako čitate samo jedan sat dnevno.



Koristite slobodne trenutke za čitanje. Iako vam je možda dnevni raspored ispunjen, postoje skriveni trenuci slobodnog vremena, koje tipično ne koristite. Nekoliko slobodnih minuta između sastanaka možda zvuči trivijalno, ali oni uskoro narastu do sati i čitavih pročitanih knjiga; slobodni trenuci imaju ogromni potencijal!

Stojite u redu u pošti? Pročitajte knjigu. Preznojavate se kod zubara? Pročitajte knjigu. Kakite? Pročitajte knjigu. Čekate dete u školi? Čitajte. Ja čak čitam između serija kad dižem tegove.

Najlakši način da budete spremni za čitanje kada nađete slobodno vreme je da skinete Kindle aplikaciju na vaš telefon. Skoro uvek imate telefon uz vas i zato ćete skoro uvek imati biblioteku na jedan dodir. (I to jeftino ako želite; možete naći hiljade klasika besplatno.)



Izbegavajte da čitate na telefonu. Upravo sam vam preporučio da koristite Kindle aplikaciju na vašem telefonu kako biste više čitali. Sad ću da izreknem potpunu kontradikciju tom savetu i preporučim vam da izbegavate čitanje na telefonu.

Da objasnim.

Otkrio sam da kad čitam na telefonu, vrlo lako gubim pažnju. Čitam pet minuta, a onda poželim da proverim poštu ili da listam Instagram. Na brzinu proverim druge aplikacije i onda se vratim čitanju. Pet minuta kasnije sve se isto ponavlja. Nikad nisam fokusiran kada čitam preko telefona.

Kao posledica toga, trudim se da što više čitam fizičke knjige. Štaviše, studije pokazuju da bolje razumete pročitano kada čitate analognu knjigu u odnosu na čitanje na digitalnim uređajima. Verovatno je to zato što se bolje fokusirate kada koristite prvi medij.

Druga prednost papirnih knjiga je to što mi je lakše da označim i pravim beleške na njima, nego na elektronskim uređajima (i o tome više u daljem tekstu).

Iako pokušavam da što više čitam fizičke knjige, digitalne ipak imaju svoje mesto u mom čitalačkom rasporedu. Kindle aplikaciju koristim samo kad mi iskrsne neko slobodno vreme i to je to. Slobodno „vreme“ traje otprilike 5-15 minuta, ili dok ne poželim da proverim druge aplikacije na telefonu.

Naravno, čitam različite knjige na telefonu i fizički; bilo bi izuzetno naporno kad bih morao da prelazim iz digitnalnog u papirni primerak jedne iste knjige. U svakom trenutku, čitam jednu knjigu u broširanom povezu, a drugu preko Kindle aplikacije, često birajući neku „lakšu“ knjigu za Kindle, zato što ne zahteva preveliku pažnju.



Iskoristite vreme provedeno u putu. Ako putujete podzemnom železnicom ili autobusom, iskoristite to vreme za čitanje. Pre nego što je naš urednik Džeremi počeo da radi za AoM, svakog dana je išao autobusom na posao i to vreme koristio za čitanje. Uspeo je da pročita nekoliko knjiga tokom tih putovanja.

Moje omiljeno vreme za čitanje je u avionu. Bili biste iznenađeni koliko možete da pročitate tokom dva sata leta u odsustvu distrakcija koje zahtevaju Wi-Fi. U stvari, možete pročitati celu knjigu za to vreme. Kratku, naravno. Pročitao sam „Put“, „Velikog Getsbija“, „Smrt trgovačkog putnika“ i „Bhavad Gitu“ na putovanjima od 2 sata.

Sledeći put kada budete putovali avionom, umesto da napunite telefon aplikacijama i filmovima, ubacite knjige. Ili još bolje, ponesite u rancu jednu ili dve štampane knjige.


 
Slušajte audio knjige. Ja ne slušam previše audio knjige; prosto nije moj omiljeni način konzumiranja književnosti. Ali ako idem na dug put kolima, gde ću ja uglavnom da vozim, kupim nekoliko audio knjiga da mi prođe vreme. Ako ste često na putu, vaša vožnja može biti ogromna prilika da pročitate veliku biblioteku knjiga.

Profesionalni savet: ubrzajte naraciju 1.5x ili 2x. I dalje ćete razumeti sve, ali će vam dozvoliti da brže prođete kroz knjigu.

Čitajte strateški brzo. Kao što sam već pomenuo, kada me ljudi pitaju kako pročitam toliko knjiga, uglavnom pretpostavljaju da brzo čitam. Ali kada koristim metode koje sam naveo, tipično čitam normalnim ritmom. (Mislim da je moj normalni ritam možda malo brži od prosečnog, ali nije toliko brz da se okvalifikuje kao brzo čitanje).

Kursevi za brzo čitanje tvrde da ćete sve fantastično razumeti dok čitate brzinom milion reči u minutu. Nije tačno. Iako je moguće, uz mnogo vežbe ubrzati brzinu čitanja i pritom zadržati pristojno shvatanje teksta, neizbežno će doći do gubitka što brže budete čitali. Zbog toga, ne volim brzo čitanje.

Ponekad prelistam ili brzo pročitam knjige. Ali to radim strateški.

Određene vrste knjiga fino reaguju na brzo čitanje. Naročito knjige iz oblasti biznisa i popularne psihologije – one koje zgrabite na ulazu u knjižaru na aerodromu. Knjige ovih žanrova su napravljene tako da se što lakše prelistaju. Ekstenzivno koriste zaglavlja, boldovane prve rečenice i numerisane liste. Možete prilično brzo pročitati ili prelistati ove knjige i opet razumeti o čemu se u njima radi. Dodatni tekst u njima uglavnom se ne tiče glavne teme; sadrži anegdote koje pokazuju kako određeni principi deluju u stvarnosti. Takve priče mogu biti interesantne, ali su često nebitne.



Još jedan razlog zašto su ove knjige lake za brzo čitanje je to što uglavnom govore isto. Ako ste pročitali jednu knjigu ličnog razvoja, pročitali ste ih sve. I dok brzo čitam/prelistavam bizinis i knjige za lični razvoj, ne brzam kroz stvari koje zahtevaju koncentraciju i pažnju kako bi ih razumeli, poput filozofije, istorije ili nauke. Takođe, ne čitam brzo fikciju. Prvo, u fikciji ima dosta nijansi u priči koje se mogu izgubiti ako ovlaš čitate. Drugo, fikcija je često puna književnih lepota koje morate čitati sporo i pažljivo kako bi ih stvarno apsorbovali i cenili. Ako brzo čitate Dikensa ili Džejn Ostin (da, ima mesta za Džejn Ostin u biblioteci muškarca), propustićete prozu kojom treba da se naslađujete. Konačno, čitanje fikcije trebalo bi da bude uživanje. Zašto biste hteli da brzate kroz prijatno iskustvo? Sećam se kako sam bio utučen kada sam prvi put pročitao „Usamljenu golubicu“; samo sam želeo da se nastavi i nastavi.

Tako da, čitajte brzo – ali samo ponekad i strateški.

Vođenje beleški i pamćenje onog što ste pročitali

Još jedno pitanje koje mi često postavljaju je da li imam neki sistem vođenja beleški.

Imam – ali nije ništa specijalno i možda se ne može klasifikovati kao „sistem.“ Ako čitam fizičku knjigu, podvlačim rečenice; stavljam zagrade oko ključnih paragrafa; ako postoji neki deo za koji mislim da je važan, stavljam zvezdicu pored njega. Kada pročitam knjigu, ponovo je prelistam i pregledam beleške.

Ako sam na Kindlu, prosto obeležim pasuse i pregledam ih kad završim sa čitanjem. Ponekad skinem te beleške i čuvam ih na računaru.

Tako pravim beleške. Prilično jednostavno. Vi koristite šta vama odgovara.

I poslednje pitanje koje mi često postavljaju je kako pamtim sve što pročitam.

Kratak odgovor: ne pamtim! Samo pokušavam da se setim važnih stvari. Mentalno učvrstim te bitne delove na nekoliko načina.

Ključno u pamćenju onoga što ste pročitali je da sintetišete i primenite to najbrže što možete. Za mene, to znači da ili pišem tekst ili spremam pitanja za podkast zasnovana na mojim beleškama. To mi pomaže da bolje zapamtim stvari koje sam čitao.

Kod knjiga koje čitam iz zadovoljstva, interesantne delove podelim sa bliskim osobama. Mnogo bolje upamtim stvari o kojima pričam sa prijateljima.



Još jedan način da zapamtim šta sam pročitao jeste ponavljanje. Pošto sam mnogo čitao tokom godina, primetio sam da se neke ideje iznova javljaju. Na primer, znam dosta o istoriji Drugog svetskog rata zato što sam pročitao mnogo knjiga o tome. Znam dosta o Teodoru Ruzveltu zato što sam pročitao mnogo knjiga o njemu. Znam poprilično o psihologiji, zato što sam mnogo čitao o toj nauci. A  što se tiče knjiga iz žanra o samopomoći, dok je korisno čuti stavove više različitih autora, nećete saznati ništa novo! Svaki put kad pređete preko istih ideja i činjenica – napisanih malo drugačije i u drugom kontekstu – one sve ostaju ukorenjene u vaš um.

Tako da ako želite da zampatite šta ste čitali, nađite način da sintetišete, primenite i pričate o tome kasnije. Možete da pišete o tome što ste pročitali, rezimirajući ključne trenutke ili tokom razgovora sa prijateljima pomenete neke ideje iz knjige. Dođavola, pošaljite njuzleter elektronskom poštom o tome što čitate; Drugi način da zapamtite šta ste pročitali je da prosto čitate više o konkretnoj temi sve dok se ne ukoreni  u vašoj glavi.

To vam je to. Tako ja uspevam da pročitam mnogo knjiga i tako pamtim to što sam pročitao. U stvari nema tajne. Čitajte mnogo. Primenite ono što ste pročitali. Isperite i ponovite.

Izvor: artofmanliness.com


Podelite na društvenim mrežama:

primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti soba za goste  laguna knjige Primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti – „Soba za goste“
16.07.2024.
Od autorke bestselera „Nikad nismo bile ovde“ Andree Barc stiže još jedan uzbudljiv triler prepun obrta, žudnje, osvete – „Soba za goste“.   Kelin novi život u Filadelfiji preobrazio se u košma...
više
dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi kloni se grete jedna nemoguća ljubav u prodaji od 17 jula laguna knjige Dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi – „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Nemačka autorka Suzan Abel doživela je veliki uspeh svojim romanom „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ koji Laguna objavljuje u prevodu Dušice Milojković. Ovo je duboko dirljiva pripovest o nepože...
više
ljubivoje ršumović o knjizi nacionalistička geografija dragutina minića karla laguna knjige Ljubivoje Ršumović o knjizi „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla
16.07.2024.
Posle detaljnog čitanja knjige „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla ostaje utisak da bi tu nešto, bez pitanja autora, trebalo promeniti, pa bi novo njegovo modifikovano ime glasilo Drag...
više
slavenka drakulić o romanu frida ili o boli fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi laguna knjige Slavenka Drakulić o romanu „Frida ili o boli“: Fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi
16.07.2024.
„Frida ili o boli“ već je peti roman Slavenke Drakulić koji u središte priče postavlja žensko telo i varijacije na krajnosti koje to telo izaziva. Ovo je tema kojom se autorka često bavi u svojim deli...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.