Laguna - Bukmarker - Još jedna izložba u Beogradu: „Partibrejkers – biti samo svoj“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Još jedna izložba u Beogradu: „Partibrejkers – biti samo svoj“

Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“, povodom 40 godina od izdavanja prvog albuma ovog čuvenog benda, priča o Canetu, Antonu, Ljubi i Manzaneri koji su definisali rokenrol u jugoslovenskm krajevima.



Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“ Zorice Kojić i Dragana Ambrozića biće otvorena 24. aprila, na Platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu.

Namera joj je da, četrdeset godina od objavljivanja prvog albuma čuvenih Partibrejkersa nazvanog po samoj grupi, podseti na bend koji je definisao rokenrol u jugoslovenskim krajevima.

U najavi izložbe Zorica Kojić i Dragan Ambrozić podsećaju da su Partibrejkers nastali kao supergrupa samoniklih beogradskih genija, koji su pekli svoj zanat u underground bendovima sa prelaska iz 1970-ih u 1980-e: Goran Bulatović Manzanera za bubnjevima, Nebojša Antonijević Anton i Ljubiša Kostadinović Ljuba sa gitarama o pasu, kao i verovatno najupečatljiviji regionalni frontmen – Zoran Kostić Cane. U narednim dekadama, njihova energija originalnih desperadosa rokenrola, šibala je neumorno preko svih ograničenja, utemeljivši jednom za svagda zvučnu revoluciju koja deluje apsolutno van svakog poznatog reda i zakona. Ako su uopšte i imali neke poznate preteče, bili su to, bez ikakve sumnje, samo Zoran Miščević i njegove Siluete.

Praktično svaka pesma sa albuma „Partibrejkers“ deo je rokenrol mitologije, doživljene na srpskom i prenesene prvi put u naše gradove. To je ploča kojom je čisti rokenrol konačno postao deo ovdašnje kulture, da zauvek takav ostane i postane deo svetskog rokenrola, a ne lokalna kopija niske uverljivosti. Kao otelotvorenje večnog mladalačkog nemira i nezadovoljstva, ova ploča momentalno je postala generacijski kult u nekadašnjoj SFRJ. Zapravo je do nje i od nje ustanovljeno računanje stare i nove ere u poimanju onog što zaista jeste rok muzika – muzika slobode, nepristajanja da nekom služiš, hrabrosti da se suprotstaviš svim budućim „hipnotisanim gomilama“ koje glume život i ponavljaju naučene pokrete u kompromisnoj igri svakodnevice.

Autori fotografija na izložbi su Goranka Matić, Aleksandar Kujučev i Stanislav Milojković. Organizator izložbe je Dom omladine Beograda. Izložbu na platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu možete posetiti od 24. aprila do 15. maja 2025. godine.

Izvor: Vreme


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.