Laguna - Bukmarker - Još jedna izložba u Beogradu: „Partibrejkers – biti samo svoj“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Još jedna izložba u Beogradu: „Partibrejkers – biti samo svoj“

Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“, povodom 40 godina od izdavanja prvog albuma ovog čuvenog benda, priča o Canetu, Antonu, Ljubi i Manzaneri koji su definisali rokenrol u jugoslovenskm krajevima.



Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“ Zorice Kojić i Dragana Ambrozića biće otvorena 24. aprila, na Platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu.

Namera joj je da, četrdeset godina od objavljivanja prvog albuma čuvenih Partibrejkersa nazvanog po samoj grupi, podseti na bend koji je definisao rokenrol u jugoslovenskim krajevima.

U najavi izložbe Zorica Kojić i Dragan Ambrozić podsećaju da su Partibrejkers nastali kao supergrupa samoniklih beogradskih genija, koji su pekli svoj zanat u underground bendovima sa prelaska iz 1970-ih u 1980-e: Goran Bulatović Manzanera za bubnjevima, Nebojša Antonijević Anton i Ljubiša Kostadinović Ljuba sa gitarama o pasu, kao i verovatno najupečatljiviji regionalni frontmen – Zoran Kostić Cane. U narednim dekadama, njihova energija originalnih desperadosa rokenrola, šibala je neumorno preko svih ograničenja, utemeljivši jednom za svagda zvučnu revoluciju koja deluje apsolutno van svakog poznatog reda i zakona. Ako su uopšte i imali neke poznate preteče, bili su to, bez ikakve sumnje, samo Zoran Miščević i njegove Siluete.

Praktično svaka pesma sa albuma „Partibrejkers“ deo je rokenrol mitologije, doživljene na srpskom i prenesene prvi put u naše gradove. To je ploča kojom je čisti rokenrol konačno postao deo ovdašnje kulture, da zauvek takav ostane i postane deo svetskog rokenrola, a ne lokalna kopija niske uverljivosti. Kao otelotvorenje večnog mladalačkog nemira i nezadovoljstva, ova ploča momentalno je postala generacijski kult u nekadašnjoj SFRJ. Zapravo je do nje i od nje ustanovljeno računanje stare i nove ere u poimanju onog što zaista jeste rok muzika – muzika slobode, nepristajanja da nekom služiš, hrabrosti da se suprotstaviš svim budućim „hipnotisanim gomilama“ koje glume život i ponavljaju naučene pokrete u kompromisnoj igri svakodnevice.

Autori fotografija na izložbi su Goranka Matić, Aleksandar Kujučev i Stanislav Milojković. Organizator izložbe je Dom omladine Beograda. Izložbu na platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu možete posetiti od 24. aprila do 15. maja 2025. godine.

Izvor: Vreme


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz zbirke šta žulja zgrade sajsin dnevnik nesanice laguna knjige Prikaz zbirke „Šta žulja zgrade?“: Sajsin dnevnik nesanice
12.02.2026.
Neki podrumi su rajski vrtovi neki penthausi moralne vertikale Ako se za jedan savremeni muzički pravac može reći da je najpotpunije i najlogičnije povezan sa poezijom i to najpre, zahvaljujući ...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni iskren razgovor sa čitaocem laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“: Iskren razgovor sa čitaocem
12.02.2026.
Knjiga „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija predstavlja zbirku beseda, razmišljanja i zapisa koji se bave suštinskim pitanjima ljudskog postojanja: odnosom prema Bogu, prema drugom čov...
više
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
12.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
promocija knjige poljubac zorice tomić 12 februara u knjižari delfi skc laguna knjige Promocija knjige „Poljubac“ Zorice Tomić 12. februara u knjižari Delfi SKC
12.02.2026.
Knjiga „Poljubac“ prof. dr Zorice Tomić biće predstavljena 12. februara od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i prof. dr Jovan Babić sa Filozofskog fakulteta, i urednic...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.